NEKE RANIJE NEZABILJE@ENE ILI MANJE POZNATE USTILAGINALES CRNE GORE* QUELQUES USTILAGINALES, NON SIGNALÉES AUPARVANT OU PEU CONNUES EN MONTÉNÉGRO Izvod Dati su podaci o pojavi 6 vrsta gljiva iz grupe Ustilaginales, njihovom rasprostranjenju u Crnoj Gori, makroskopskom i mikroskopskom izgledu i o{te}enjima na biljkama-doma}inima. Klju~ne rije~i: Ustilaginales (Sphacelotheca andropogonis, Tuburcinia anemonis, Tu- burcinia hellebori-viridis, Ustilago tragopogoni-pratensis; Ustilago cynodontis, Cintractia caricis), Crna Gora. Abstract L’apparation de 6 espèces des champignons du groupe des Ustilaginales en Monténégro, leur aspect macroscopique et microscopique et les dégâts provoqués sur les plantes-hôtes, sont présentés. Mots clés: Ustilaginales (Sphacelotheca andropogonis, Tuburcinia anemonis, Tuburci- nia hellebori-viridis, Ustilago tragopogoni-pratensis, Ustilago cynodontis, Cintractia cari- cis), Monténégro. UVOD Prou~avanjima mikromiceta Crne Gore bavio se relativno mali broj istra‘i- va~a. Pa ipak, zahvaljuju}i prvenstveno istra‘ivanjima ~e{kog nau~nika BUBÁK-a (1903, 1904, 1906 I, II, 1915), a potom JAAP-a (1916), BAUDY[- a (1918), a nakon II svjetskog rata MIJU[KOVI]A (1956) i MIJU[KOVI] I VU^INI] (1974), kao i velikog broja drugih radova, uglavnom fitopatolo{kog karaktera, koje su ovi posljednji autori objavljivali od 1950, Crna Gora, u po- gledu mikromiceta spada u bolje prou~ene oblasti ranije Jugoslavije. * Micologia Montenegrina, 1, 1, 1998.
Ustilaginales Crne Gore su, me|utim, dijelom izmakle pa‘nji navedenih istra‘iva~a. LINDTNER (1950), u svom preglednom radu o garama Jugoslavi- je, izdvojio je vrste koje su raniji autori zabilje‘ili, a potom je i sam dao jedan broj podataka objavljenih po prvi put. Prospekcijama na terenu Crne Gore, obavljenim naj~e{}e drugim povodom, zabilje‘en je jedan broj Ustilaginales-a, od kojih su neke nove za Crnu Goru, ili su na|ene na novim doma}inima. One su predmet ovog rada. Ovim se upotpu- njuje spisak prouzrokova~a gara koje smo u na{im ranijim radovima zabilje‘ili. NA\\ENE VRSTE Sphacelotheca andropogonis (Opiz) Bubák, 1916 = S. ischaemi (Fuck.) Clint Na Andropogon ischaemum L. Nova biljka doma}in za Crnu Goru. Podgorica, podno‘je brda Gorica, jula 1998. Sorusi zahvataju ~itavu cvast, koju gljiva naj~e{}e potpuno uni{tava. Metli- ca ostaje zgr~ena unutar lisnog rukavca. Sorus je obavijen hialinom, nje‘nom, pseudomembranom, u ~ijem se centralnom dijelu nalazi ostatak cvjetnog vrete- na. (Sl. 1). Spore su mrke, sferi~ne, re|e ovalne, sa glatkom ili neznatno granuliranom opnom. Veli~ina spora iznosi, prema na{im mjerenjima 7,0-8,9 x 6,6-8,3 µm pros~eno 8,32 x 7,3 µm. Interesantno je zabilje‘iti da u svom razvoju unutar biljke A. ischeum (~iji je porast u prolje}e veoma brz i dosti‘e preko pola metra visine), micelija gljive ~esto ne uspijeva da dospije do vr{nog meristema, pa se cvijet normalno razvi- je. Sasvim je drugi slu~aj sa „otavom” ove biljke. Naime, u novim stabljikama koje nastaju poslije ko{enja, micelija dospijeva u tjemeni meristem, prati raz- voj stabla, dospijeva u svaki struk bokora, prelazi u cvasti i pretvara ih u pra- {kastu masu. Ovakav slu~aj zabilje‘en je u Podgorici na jednoj zaravni, gdje su sve biljke, prethodno poko{ene, imale 100% zarazu cvasti druge vegetacije, dok je na dijelu koji nije ko{en to rijetko bio slu~aj. Tuburcinia anemonis (Pers.) Liro, 1922 = Urocystis anemones (Pers.) Winter, 1881 Na Anemone nemorosa L. Kola{in, 27. IV 1984. Nova vrsta za Crnu Goru.
Sorusi na listovima, peteljkama i stabljikama u vidu so~ivastih ili ovoidnih, sjajnih mjehuri}a ispod sivkaste epiderme, koju cijepaju osloba|aju}i masu pra- {kastih, crnih spora. (Sl. 2) Glomerule spora sadr‘e jednu, rijetko 2-3 fertilne (centralne) spore, zdru- ‘ene sa 0-6 (rijetko 8) ‘u}kastih sterilnih }elija, koje se ponekad odvajaju od centralne spore. Spore su loptaste ili poligonalne, tamnomrke, glatke. Veli~ina fertilnih spora u na{im uzorcima bila je 13,2-18,7 x 10,6-14,2 µm prosje~no 16,75 x 13,02 µm. Odr‘avanje gljive pored hlamidospora obezbje|uje i micelijum, koji pere- nira u korijenu A. nemorosa. Tuburcinia hellebori-viridis (DC) Liro, 1922 = Tuburcinina floccosa (Wllr.) Jorst Na|ena na Helleborus viridis L., Kola{in, 17. V 1989. Nova biljka-doma}in za Crnu Goru. Pustule na listovima neravnomjerno raspore|ene, okrugle ili izdu‘ene, ve- li~ine 1-12 mm, a potom {iroko otvorene, crne, pra{kaste. (Sl. 3) Glomerule sa po 1-3 fertilne spore, rijetko 4-5. Spore su mrke, glatkih zadebljanih zidova. Sterilne }elije su nejednake i grupisane u ve}em broju. Dimenzije fertilnih spora iznose 13,2-19,8 x 9,9-13,2 µm, prosje~no 19,39 x 9,5 µm. BUBÁK (1906, 1915) je ovu vrstu nalazio na H. odorata (Andrijevica) i H. foetidus L. na Bukoviku (izme|u Nik{i}a i [avnika). Ustilago tragopogoni-pratensis (Pers.) Roussel, 1806 = Ustilago tragopogoni De Toni, 1888 Na|ena na Tragopogon pratensis L., Mojkova~ka polja, 15. jul 1981. Nova vrsta za Crnu Goru. Sorusi u cvastima u kojima su cvjeti}i u glavicama uni{teni, pri ~emu je glava cvijeta svedena na spoljnu cvjetnu lo‘u. Masa spora je pra{kasta, crna ili mrkoljubi~asta. Zara‘eni cvjetovi imaju kra}e dr{ke. Neznatno su otvoreni unutar skuplje- nog involukra, koji nije zahva}en gljivom. Pored toga {to su ni‘e, zahva}ene biljke se odlikuju i ne{to ranijim cvjetanjem. Na ispitivanom lokalitetu broj oboljelih biljaka bio je znatan.
Spore su manje-vi{e ujedna~ene okruglaste ili izdu‘eno loptaste, blijedo ljubi~aste, sa izrazito mre‘astom membranom. Veli~ina hlamidospora bila je 13-14 x 10-12 µm. Pored embrionalne zaraze, parazit se odr‘ava u biljci i pomo}u micelijuma. Iz korijena biljke zara‘ene prethodne godine i novonastale bivaju zara‘ene. To bi moglo biti i obja{njenje za tako veliki broj inficiranih cvjetova na navede- nom lokalitetu. Ustilago cynodontis (Pass.) Hennings, 1891 = U. carbo (DC) Tul. var. cynodontis Pass., 1870 = U. cynodontis (Pass.) Curzi, 1927 = U. segetum (Bull.) Ditton, var. cynodontis P. Henn., 1961 Na Cynodon dactylon Rich., Bar, 1972, a potom svake godine u Podgorici. (MIJU[KOVI], VU^INI], 1974; MIJU[KOVI] 1994). Prije toga nezabilje- ‘ena vrsta u Crnoj Gori. Na zara‘enim biljkama zuba~e sve do formiranja cvjetova ne vide se nika- kve promjene. Me|utim, ve} u rukavcu lista cvast se deformi{e, a kad napusti rukavac cvijet se, ~itav ili dijelom, pretvara u crnu masu. Spore se mogu formi- rati i na stabljici ispod cvasti i na listovima. Gljiva zahvata sve stabljike nastale u istom bokoru (Sl. 4). Hlamidospore, koje su u masi izrazito crne, pojedina~no gledane su sme|e- mrke, manje-vi{e loptastog oblika, sa glatkim, ne{to tamnijim zidovima. U na- {im uzorcima veli~ina spora kretala se od 6,5-8,6 µm. Odr‘avanje i {irenje gljive vezano je kako za nove infekcije sjemena, tako i pogotovo za sistemi~nu zarazu rizoma i stolona, a i nadzemnih djelova zuba~e. Cintractia caricis (Pers.) Magn., 1896 = Antheracoides caricis Bref. 1895 = Uredo caricis (Pers.) Unger, 1836 Na|ena na cvijetu Carex sp. @abljak, Ledena pe}ina (2050 m), 8. VIII 1991. Visitor, jul 1994. (leg. V. Vujanovi}) Sorusi nastaju na ra~un ovarijuma. Sporogena stroma je sferi~nog oblika, ne{to ve}a od normalnog ploda (oko 2-3 mm pre~nika), tvrda, pokrivena tan- kom pseudomembranom koja se ~esto raspada. Masa spora je aglutinirana, ponekad pra{kasta, crna.
Sl. 1. Sphacelotheca andropogonis na Andropogon ischaemum Fig. 1.Sphacelotheca andropogonis, parasite de l’Andropogon ischaemum Sl. 2. Tuburcina anemonis na listovima Anemone nemorosa izaziva deformacije tkiva i stvaranje mase spora Fig. 2. Tuburcina anemonis sur les feuilles de Anemone nemorosa provoque les déformati- ons et la formation de la mase des spores
Sl. 3. Pustule na listovima H. viridis sa masom spora T. hellibori-viridis Fig. 3.Les pustules avec la mase des spores de T. hellibori-virisid sur les feuille de H. viridis Sl. 4. Sve stabljike u bokoru Cynodon dactylon nose zarazu gljivom Ustilago cynodontis Fig. 4.Toutes les tiges d’ une souche de Cynodon dactylon sont envahies par Ustilago cynodontis
Spore su okruglaste, ovalne ili poligonalne, skoro glatke ili sa sasvim sit- nim bradavicama, tamno mrke, naj~e{}e sasvim neprozirne. Veli~ina spora iz- nosi 14-24 x 10-20 µm. Ova vrsta je i ranije nala‘ena u Crnoj Gori: BUBÁK (1903, 1906, 1915) na Carex humilis (Andrijevica), Carex praesces (Ulcinj i Andrijevica) i Carex le- vis (Durmitor, 2300 mnv, Lokvice, Valovito jezero, Lojanik; BAUDY[ (1918), na C. laevis (Lov}en). LITERATURA BAUDY[, Ed. (1918): Prinos flori gljiva Bosne i Hercegovine. Glasnik Muzeja Bosne i Her- cegovine (Sarajevo), 30: 217-228 BUBÁK, Fr. (1903): Ein Beitrag zur Pilzflora von Montenegro. Stiz. – Ber. Böhem. Ges. Wiss. (Prag), 1-22 BUBÁK, Fr. (1906): Zweiter Beitrag zur Pilzfora von Montenegro. I., Bull. Herb. Boiss., 2, Ser., 5: 393-408 BUBÁK, Fr. (1915): Dritter Beitrag zur Pilzflora von Montenegro. Bot. Kölz. 14: 39-83 JAAP, O. (1916): Beitrag zur Kenntnis der Pilze Dalmatiens. Ann. Myc. (Berlin), 45 (1/2): 1-44 LINDTNER, V. (1950): Gare Jugoslavije (Ustilaginales Jugoslaviae). Glasnik Prir. Muz. Srpske zemlje, 3-4 (B): 1-110 MIJU[KOVI], M. (1956): Prilog poznavanju parazitne flore u NR Crnoj Gori. Za{tita bilja, 34, 73-78 MIJU[KOVI], M., VU^INI] ZORA (1974): Prilog poznavanju parazitne mikoflore Crno- gorskog primorja. Glasnik Repub. zavoda za za{titu prirode- Prir. muzej 7, 5-35 MIJU[KOVI], M. (1974): Ustilago cynodontis (Pass.) Hennings, kao parazit zuba~e (Cyno- don dactylon Pers.). Acta herbol. 3, 1, 57-62. QUELQUES USTILAGINALES, NON SIGNALÉES AUPARVANT OU PEU CONNUES EN MONTÉNÉGRO Résumé L’auter décrit quelques Ustiliginales, dont trois espèces nouvelles pour le Monténégro [Tuburcinia anemonis (Pers.) Liro sur Anemone nemorosa L..; Ustilago tragopogoni-praten- sis (Pers.) Roussel sur Tragopon pratensis L.; Ustilago cynodontis (Pass.) Henn. sur Cynadon dactylon Rich].; deux espèces sont trouvées sur nouvelles plantes-hôtes [Sphacelotheca an- dropogonis (Opiz) Bubák sur Andropogon ischaemum L. et Tuburcinia hellibori-viridis (DC) Liro sur Helleborus viridis L.], tandis que Cintractia caricis (Pers.) Magn. est signalée sur Carex sp. dans une localité diverse.
NOVI SLU^AJEVI HIPERPARAZITIZMA GLJIVA Izvod Pored vi{e hiperparazitskih gljiva koje su bile predmet na{ih ranijih prou~avanja, na|eno je jo{ nekoliko vrsta. One su ili prvi put zabilje‘ene u Crnoj Gori, ili su pak ranije samo spomenute u radovima koji su bili posve}eni primarnim biljnim parazitima. Klju~ne rije~i: Gljive, biljni paraziti, hiperparaziti, Crna Gora. Abstract In addition to several hyperparasitic fungi, wich were the object of our previous investi- gations, some other species were found. They have been either recorded for the first time in Montenegro, or only mentioned earlier in the works dedicated to primary plant parasites. Key words: fungi, plant parasites, hyperparasites, Montenegro. UVOD U jednom na{em ranijem radu (MIJU[KOVI] & VU^INI], 1982) dat je sumarni pregled do tada konstatovanih pojava hiperparazitizma gljiva u Crnoj Gori. Kasnijim prou~avanjima taj pregled je dopunjen novim rezultatima koji su objavljeni ili kao posebni radovi, ili su pojave hiperparazitnih gljiva zabilje- ‘ene u radovima koji su prvenstveno bili posve}eni odgovaraju}im primarnim biljnim parazitima. U ovom radu bi}e iznijeti podaci o nekoliko hiperparazita koji ranije nijesu bili zabilje‘eni, ili pak onim koji su ranije bili samo pomenuti. Oni su konstatovani prilikom na{ih mikolo{kih prospekcija u Crnoj Gori, ili tokom rada na nekim fitopatolo{kim problemima. NA\\ENE VRSTE 1. Darluca filum Berk., hiperparazit na Puccinia arenariae (Schum.) Wint. na topkaranfilu (Dianthus barbatus L.). * Mycologia montenegrina II (1): 101-108, 1999. Koautor Zora Vu~ini~
Sl. 1. Teleutospore Puccinia arenariae i piknospore Darluca filum Fig. 1 Teliospores of Puccinia arenariae and pycnospores of Darluca filum Prilikom mikroskopskih pregleda r|om zara‘enog li{}a topkaranfila u Pod- gorici i Danilovgradu, po~etkom 1978., u okviru pjega sa teleutosorusima kon- statovana je gljiva Darluca filum (VU^INI], 1979). Piknidi hiperparazitne gljive nalazili su se u samim sorusima i to obi~no onamo gdje su teleutospore bile najja~e grupisane (sl. 1). Zdru‘enu pojavu ove dvije gljive ranije je zabilje‘io i CARPETTI (1955) u Firenci, ali je, prema njemu, karakter njihovog odnosa simbiotski. Piknospore D. filum bile su tipi~nog izgleda, tj. elipsasto-izdu‘ene, pone- kad blago iskrivljene, su‘ene po sredini, uglavnom dvo}elijske, hialine, ali ne- {to ve}ih dimenzija od uobi~ajenih: 13,2-16,5 x 3,3-4,9 µm, sa srednjom vri- jedno{}u 14,38 x 4,21 µm. 2. Darluca filum na|ena je tako|e u uredosorusima Puccinia menthae Pers., na Origanum vulgare L, iznad \\ur|evi}a Tare, 15.09.1989. 3. Tuberculina persicina (Ditm.) Sacc. na ecidijama Gymnosporangium cornutum Arth. ex Kern, na Sorbus austriaca, 20.09.1988. kod Crnog jezera na @abljaku. Tuberculina persicina je u nas ne samo ~est nego i veoma efektivan hyper- parazit na Gymnosporangium fuscum, prouzrokova~u r|e kru{ke. (MIJU[KO- VI] & VU^INI], 1997). Na G. cornutum je re|e nala‘en.
Sl. 2 i 3. Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii, hiperparazit na teleutosorusima Gymnosporangium tremelloides Fig. 2-3. Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii, hyperparasitizing on telia of Gymnosporangium tremelloides
4. Tubercularia persicina (Ditm.) Sacc. na|ena je i na teleutosorusima Gymnosporangium tremelloides Hart. na Juniperus communis, kod Crnog je- zera, @abljak, maja 1989. 5. Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii Wollenew. na teleuto- sorusima Gymnosporangium tremelloides u selu Borje, @abljak. O ovoj rijetkoj i interesantnoj vrsti, kao hiperparazitu na Gymnosporangi- um confusum Plowr. (teleutostadijum na Juniperus oxycedrus L.), postoji pose- ban rad (MIJU[KOVI], 1976). Me|utim, mi smo ovog hiperparazita na{li, 17. maja 1989. i na teleutosorusima Gymnosporangium tremelloides Hart (Sl. 2 i 3), na Juniperus communis. Koliko smo mogli da provjerimo, ovo bi bio prvi zabilje‘eni slu~aj zdru‘ene pojave ove dvije gljive, ne samo u na{oj zemlji. 6. Trichothecium roseum Pers. ex Gray, hiperparazit na stromama Polystig- ma rubrum (Pers.) D.C. Polystigma rubrum je veoma ~est i zna~ajan patogen {ljive u sjevernom dije- lu Crne Gore. Na stromama ove parazitne gljive ~esto se razvija hiperparazit Colletotricum gloeosporioides (Penz.) Sacc. = Gloesporium polystigmicolum Bond. (MIJU[KOVI], 1950). Na P. rubrum, prouzrokova~u plamenja~e {ljive, JOSIFO- VI] (1954) je opisao jo{ jednog hiperparazita – Trichothecium roseum, za koga je ustanovio da izaziva sterilnost stroma P. rubrum. Mi smo ovog hiperparazita, kao dosta rijetku pojavu, nalazili na stromama P. rubrum na listu {ljive (cv. po‘ega~a) u Nik{i}u, 29.06.1989. Dok bi, prema Josifovi}u, razvoj hiperparazita bio mogu} tek pred kraj vegetacije {ljive, mi smo ga nalazili ve} krajem juna. 7. Trichothecium roseum Pers ex Gray na Fusicladium dendriticum Fuck., na plodovima jabuke, Nik{i}, 20.09.1982. Sl. 4 i 5. Trichothecium roseum, hiperparazit na Fusicladium dendriticum na plodu jabuke Fig. 4-5. Trichothecium roseum, hyperparasite on Fusicladium dendriticum on apple fruits
Iako je poznato da se T. roseum dosta ~esto javlja na plodovima jabuke sa ~a|avom krastavo{}u (JOSIFOVI], 1954; PERI[I] i STOJANOVI], 1969), razvijaju}i se na povr{ini ploda parazitiranom od F. dendriticum, mi smo takvu pojavu (Sl. 4 i 5) zabilje‘ili tek 1982. 8. Trichothecium roseum nalazili smo i na teleutosorusima Gymnospo- rangium tremelloides Hart. na Juniperus communis, u dolini Tare, Kaludra 23. 05. 1988. 9. Fusarium sp., hiperparazit na teleutosorusima Gymnosporangium tre- melloides, na|en na @abljaku, 6. 06. 1987. Teleutosorusi G. tremelloides bili su skoro sasvim prekriveni micelijom hi- perparazita, uz brojno stvaranje konidija (Sl. 6 i 7). Jo{ nekoliko hyperparazita nijesu odre|eni do vrste, pa ih ovdje samo bilje- ‘imo: – Phyllosticta sp. na Puccinia xynthii Schw. na Xanthium italicum u Podgo- rici, juna 1989. – Phyllosticta sp. na ecidijama Gymnosporanigum cornutum na Sorbus aucu- paria. – Cladosporium sp. na ecidijama Gymnosporangium clavariforme Pers. na Sorbus austriaca, kod Crnog jezera, @abljak, 15.09.1989; na ecidijama G. cor- nutum na Sorbus aucuparia, Boan, 20.09.1988. i na uredosorusima Tranzsche- lia discolor (Fuck.) Tranz. na breskvi, zajedno sa Darluca filum, Bar, 16.10.1988. – Alternaria sp. u uredosorusima Tranzschelia discolor na bademu, Podgo- rica, oktobra, 1988. SA@ETAK Nekoliko slu~ajeva hiperparazitizma, zabilje‘enih u novije vrijeme, prikaza- no je u ovom radu, ~ime se dopunjuje i ina~e prili~no bogata lista ranije konstato- vanih pojava. To su: Darluca filum, hiperparazit na teleutosorusima Puccinia arenariae, parazitu top karanfila (Dianthus barbatus L.); D. filum na uredosoru- sima Puccinia menthae, parazitu Origanum vulgare; Tuberculina persicina, hyper- parazit na ecidijama Gymnosporangium cornutum na Sorbus aucuparia; Tuber- culina persicina na telutosorusima G. cornutum na Juniperus communis; Bactri- dium (Cylindrocarpon) gymnosporangii na teleutosorusima Gymnosporangium tremelloides; Trichothecium roseum na stromama Polystigma rubrum na listu {ljive; Trichothecium roseum na Fusicladium dendtriticum na plodu jabuke. Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii, vrsta koju smo ranije nala- zili na Gymnosporangium confusum sada je na|ena i na Gymnosporangium tremelloides, {to bi, po svemu sude}i, bio prvi zabilje‘eni slu~aj zadru‘ene pojave ove dvije vrste gljiva.
Sl. 6. Teleutosorusi Gymnosporangium tremelloides na Juniperus communis sasvim prekriveni micelijom hiperparazita Fusarium sp. Fig. 6. Telia of Gymnosporangium tremelloides on Juniperus communis, completely covered by mycelium of Fusarium sp. Sl. 7. Brojno stvanje konidija Fusarium sp., na teleutosorusima Gymnosporangium tremelo- ides Fig. 7 – Numerous conidia of Fusarium sp. produced on telia of Gymnosporangium tremelloides
Nekoliko drugih hiperparazitskih gljiva, koje nijesu odre|ene do vrste, u radu su samo pomenute: Fusarium sp. na teleutosorusima Gymnosporangium tremelloides; Phyllosticta sp. na Puccinia xanthii Schw na Xanthium italicum i na ecidijama Gymnosporangium cornutum na Sorbus aucuparia; Cladospori- um sp. na ecidijama Gymnosporangium clavariforme Pers., na ecidijama G. cornutum i na uredosorusima Tranzschelia discolor (Fuck.) Tranz; Alternaria sp. u uredosorusima Tranzschelia discolor. LITERATURA CAPRETTI, C. (1955): Simbiosi tra Darluca filum (Biv.) Cast., a la ruggine delle cariofilia- cee „Puccinia arenariae” (Schum.) Wint. su foglie di Dianthus barbatus L. Riv. Ortoflo- rofructtic. ital., 39, 9-10, 455-459 (in RAM XXXVI, 188) JOSIFOVI], M. (1954): Trichothecium roseum (Bull.) L.K., novi superparazit stroma Polystig- ma rubrum (Pers.) D.C., Glas SAN CCXVI, Odjeljenje prirodno-matemati~kih nauka, knj. 8, 55-64 MIJU[KOVI], M. (1950): Biljne bolesti u N. R. Crnoj Gori u 1949. god. Za{tita bilja 1, 1, 94-105. MIJU[KOVI], M. (1976): Calonectria gymnosporangii Jaap (Bactridium gymnosporangii (Jaap) Wr.) kao superparazit na Gymnosporangium confusum Plowr. u Crnoj Gori. Za- {tita bilja, 27 (3-4), № 137-138, 245-251. MIJU[KOVI], M., VU^INI], Z. (1982): Superparazitne ili na drugi na~in zdru‘ene gljive u mikoflori Crne Gore. Glasnik R. zavoda za{t. prirode – Prirodnja~kog muzeja Titograd, 15, 219-233 MIJU[KOVI], M., VU^INI], Z. (1997): Tuberculina persicina (Desm.) Sacc. as a hyperpa- rasite of Gymnosporangium fuscum D.C. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka CANU, № 11, 5-28. PERI[I] M., STOJANOVI], D. (1969): Nekoliko slu~ajeva superparazitizma kod gljiva. Za{tita bilja 20, 106, 311-316 VU^INI], Z. (1979): Dvije, za Crnu Goru nove, biljne bolesti, Poljoprivreda i {umarstvo 25, 1, 31-41. NEW OCCURENCES OF HYPERPARASITIC FUNGI IN MONTENEGRO Summary The occurence of some hyperparasitic fungi, recorded in the last time, has been presented in this work, completing an already large list of formerly registrated ones. They are: Darluca filum, hyperparasitizing telia of Puccinia arenariae on Dianthus barbatus L.; D. filum on uredia of Puccinia menthae, primary parasite of Origanum vulgare; Tuberculina persicina, hyperparasite on aecia of Gymnosporangium cornutum on Sorbus aucuparia and telia of G. cornutum on Juniperus communis; Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii on telia of Gymnosporangium tremelloides on Juniperus communis; Trichothecium roseum on stromata
of Polystigma rubrum on plum leaves; Trichothecium roseum on Fusicladium dendriticum on the apple fruits. Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii, species we had found earlier on Gymno- sporangium confusum, now has been registrated also on Gymnosporangium tremelloides, which is, probably, the first record of associated occurence of these fungi. Some other hyperparasitic fungi, non identified to the species, have only been mentio- ned: Fusarium sp. on telia of Gymnosporangium tremelloides; Phyllosticta sp. on Puccinia xanthii on Xanthium italicum and on the aecia of Gymnosporangium cornutum on Sorbus aucuparia; Cladosporium sp. on the aecia of Gymnosporangium clavariforme, on the aecia of Gymnosporangium cornutum and the uredia of Tranzschelia discolor; Alternaria sp. on the uredia of Tranzschelia discolor.
HYPERPARASITIC OR IN OTHER WAY ASOCIATED FUNGI IN MYCOPOPULATIONS IN MONTENEGRO, YUGOSLAVIA* Summary As a result of investigations on the hyperparasitic or in other way associated fungi in Montenegro, a list of about 70 such cases has been established. Some hyperparasitic fungi were found on several matrices, others on a single one. The importance of the phenomenon of hyperparasitism in reducing populations of some plant parasites has also been examined. Key words: antagonistic fungi, hyperparasitisme, biological control. INTRODUCTION The associated occurrence of fungi on higher plants had been recorded long time ago, but the data are relatively scarce and real relationship of this occur- rence is often insufficiently defined. Such a hyperposition of organisms, regar- dless of their form, is important in the plant pathology and generally contribu- tes to the „biological balance” which, from its side, is defined by relative im- portance of species that coexist in nature. Our investigations were mainly di- rected towards the associated occurence of antagonistic fungi on the phyllopla- ne of higher plants in Montenegro. MATERIAL AND METHODS The mycological investigations in Montenegro refer to those done before the World War I and those conducted in the period after World War II. In the former period foreign authors (B u b a k 1903, 1906, 1906 (a) and J a a p * Congres Proceedings 11th Congress of the Mediterraneen Phytopatological Union and 3ed Congress of the Sociedade Portuguese di fitopatologia, Evora, Portugel, 17-20 Septem- ber, 2001. Koautor Zora Vu~ini}
1916) were the ones mostly contributed to these investigations. After World War II, mycological researches in Montenegro, particularly related to mic- romycetae, have been mainly conducted by the authors of this paper. No inve- stigations were done between these two wars. Of the total number of hyperpa- rasitic fungi, older authors had registered one third (1/3), and others were re- corded by ourselves, while conducting mycological prospectings or phytopat- hological investigations (M i j u { k o v i }, 1967, 1972, 1976, 1992; M i - j u { k o v i } & V u ~ i n i }, 1974, 1982, 1999; V u ~ i n i }, 1979, 1999). INVESTIGATIONS RESULTS AND DISCUSSION The associated occurrence of fungi, that can be manifested in different forms, is rather frequent in Montenegro. By now, a list of 72 fungal species that coe- xist has been determinated. This list is undoubtedly not complete. Among species that behave as hyperparasites, there are those that were fo- und on more matrices (Darluca filum on 23 species from order Uredinales), whereas the presence of some other was determined on only one. Certain hyperparasites can be said to play an important role in the biologi- cal balance, since they stop or prevent development of their host, primary para- site of higher plants. This is particularly the case with Colletotrichum gloeo- sporioides (Penz.) Penz. & Sacc. (=Gloeosporium polystigmicolum Bond.), hyperparasite on stromata of Polystigma rubrum (Pers.) D.C., an important plum leaf pathogen. Similar is the case with Tuberculina persicina (Ditm.) Sacc., hyperparasite of Gymnosporangium fuscum D.C. on the pear. In appropriate conditions, these hyperparasites were found on 80-100% of the primary parasi- tes stromata. The importance of D. filum as a hyperparasite has varies from one case to the other. Taking into consideration the frequency of occurrence and antagonistic performances, some other species can be ranged with the above mentioned, but the economic importance of their primary hosts is restricted. Several of economically and scientifically important hyperparasites were the subject of our separate works. For this occasion we are presenthing a list of hyperparasitic or in other way associated fungi, their hosts-primary parasites and higher plants, matrices of the latter. The list is as follows: – Alternaria tenuissima (Fr.) Wilthshire on: Puccinia pelargonii-zonalis Do- idge (parasite of Pelargonium zonale) – Alternaria sp. in uredosorusi of Tranzschelia discolor (Fuck.) Tranz. on Amygdalus communis – Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii Wollenew. on teleutosori of Gymnosporangium confusum Plowr. (on Juniprus oxycedrus)
– Bactridium (Cylindrocarpon) gymnosporangii Woll. on teleutosori Gymno- sporangium tremelloides Hart. (Juniperus communis) – Calonectria gymnosporangii Jaap on Gymnosporangium confusum Plo- wr. (Juniperus oxycedrus) – Cicinnobolus cesatti De By on: Erysiphe galeopsidis (Salvia verticillata); Erysiphe horridula (Walrr.) Lev. (Echium plantaginum); Erysiphe sp. (Wista- ria sinensis); Oidium erysiphoides (Syringa vulgaris); Oidium evonymi-japo- nici (Arc.) Sacc. (Evonymus japonica) – Cladosporium aecidiicolum Thum., on: Aecidium euphorbiae (Euphor- bia cyparissus); Aecidium hellebori Fishcer (Helloborus odoratus); Aecidium marci Bubak (Marcurialis annua); Puccinia tragopogonis (Tragopong praten- sis); Puccinia malvacearum Mont. (Altea rosea) – Cladosporium exoasci Lind. on Taphrina coerulescens (Quercus cerris) – Cladosporium fuligineum Boh. on Taphrina coerulescens (Quercus cerris) – Cladosporium taphrinae Bubak on Taphrina coerulescens (Quercus cerris) – Cladosporium sp. on aecia: Gymnosporangium clavariforme Pers. (Sor- bus austriaca); Gymnosporangium cornutum Arth. ex Kern. (Sorbus aucupa- ria); on uredosori: Tranzschelia discolor (Fuck.) Tranz. (Prunus domestica) – Colletotrichum gloeosporioides (Penz.) Penz. et Sacc. (= Gloeosporium polystigmicolum Bond.) on stromata of Polystigma rubrum (Pers.) D.C. (Pru- nus domestica) – Darluca filum (Biv.) Cast. on: Cumminisiella sanguinea (Peok.) Arth. (Mahonia aquifolium); Melampsora helioscopia (Pers.) Cast. (Euphorbia myrsi- nites); Melampsora sp. (Euphorbia sp.); Phragmidium rubi-idaei Pars. (Rubus idaeus); Phragmidium rubi (Pers.) Wint. (Rubus caesius); Phragmidium tuber- culatum S. Mull. (Rosa sempervirens); Phragmidium subcorticium Auct. (Rosa sp.); Puccinia arenariae (Schum.) Wint. (Dianthus barbatus); Puccinia ment- hae Pers. (Calamitha subnuda Host.); Puccinia menthae Pers. (Origanum vul- gare L.); Puccinia poarum Niels. (Poa alpina); Puccinia baryi (Berk. et Br.) Wint. (Brachypodium distichum); Puccinia cancelata Dur. et Mont. (Juncus acutus); Puccinia cerasi (Bereng) Cast. (Prunus avium); Puccinia convolvuli (Pers.) Cast. (Calystegia speium); Puccinia pelargonii-zonalis Doidge (Pelar- gonium zonale); Puccinia recondita-tritici (Triticum aestivum); Puccinia sorg- hi Sch. (Zea mays); Tranzschelia pruni-spinosae Diet. (Prunus communis); Ure- do quercus Brond. (Quercus ilex); Uromyces caryophyllinus (Schr.) Wint. (Di- anthus caryophyllus); Uromyces limonii (D.C.) Wint. (Statice angustifolia); Uromyces terebinthi (D.C.) Wint. (Pistacia terebinthus) – Darluca iridis Malbr. on Uromyces terebinthi (D.C.) Wint. (Pistacia tere- binthus)
– Fusarium aecidii tussilaginalis All. on Aecidium tussilaginalis (Tussilago farfara) – Fusarium sphaeriae Fuckel, on Valsaria rubicosa (Fr.) Sacc. (Coronilla emerus) – Fusarium sp. on Tuberculina persicina (Ditm.) Sacc., hyperparasit on Gymnosporangium fuscum (Pirus communis) – Fusarium sp., hyperparasit on teleutosori of Gymnosporangium tremelo- ides (Juniperus communis) – Mycosphaerella saccardoana Jaap on Septoria letendreana – Mycosphaerella rehmiana Jaap on Hyalopora adianti-capilli-veneris (D.C.) Syd. (Adianthum capillus veneris L.) – Phyllosticta eximia Bubak on Ramularia eximia Bubak (Crepis viscidula) – Phyllosticta sp. on Uromyces caryophyllinus (Schr.) Wint. (Dianthus caryophyllus L.) – Phyllosticta sp. on Puccinia xanthii Schw. (Xanthium italicum) – Phyllosticta sp. on aecia of Gymnosporangium cornutum (Sorbus aucu- paria) – Septoria sp. on Puccinia pelargoni-zonalis Doidge (Pelargonium zonale) – Sporotrichium biparasiticum Bubak on Fusarium sphaeriae Fuckel (Co- ronilla emerus) – Trichothecium roseum Pers. ex Gray, on stromata of Polystigma rubrum (Pers.) D.C. (Prunus communis) – Trichothecium roseum Pers. on Fusicladium dendriticum Fuck. (Malus domestica) – Trichothecium roseum Pers. on teleutosori Gymnosporangium tremelloi- des Hart. (Juniperus communis) – Tubercularia concentrica Mont. et Fr. on Nectria miltina (Agava ameri- cana) – Tubercularia ovalispora Pat. on Phragmidium violaceum (Schultz) Wint. (Rubus ulmifolium and Rubus sp.) – Tuberculina persicina (Ditm.) Sacc. on: Aecidium euphorbiae (Euphor- bia wulfreni); Aecidium punctatum (Anemone coronaria); Caeoma pulcherri- num Bubak (Mercularialis annua); Gymnosporangium fuscum D.C. (Pirus do- mestica); Gymnosporangium cornutum (aecia) (Sorbus austriaca); Gymnospo- rangium tremalloides Hart. (teleutosori) (Juniperus communis) – Tuberculina sbrozii Cav. et Sacc., on Puccinia vincae (D.C.) Berk. (Vinca sp.) – Verticillium sp., on Graphiola phoenicis Poit. (Phoenix chamaerops)
LITERATURE B u b a k, F. 1903. Ein Beitrag zur Pilzflora von Montenegro. Sitzb. Der Kon. bohm. Ges- sellschaft der Wissenschaften, Prag, 1-22 B u b a k, F. 1906. Zweiter Beitrag zur Pilzflora von Montenegro. I. Bull. Herb. Boiss., 2. Ser., 5: 393-408 B u b a k, F. 1906(a). Zweiter Beitrag zur Pilzflora von Montenegro. II. Bull. Herb. Boiss., 2. Ser., 6: 473-491 J a a p, O. 1916. Beitrage zur Kenntnis der Pilze Dalmatiens. Ann. Mycologici, 14, 1-2, 1-14 M i j u { k o v i }, M. 1967. Darluca filum (Biv.) Cast. – superparazit na Puccinia recondi- ta-tritici. Za{tita bilja, 96-97, 383-386 M i j u { k o v i }, M. 1972. Prilog poznavanju superparazita antagonista Puccinia pelar- goni-zonalis Doidge. Za{tita bilja, 117-118, 73-78 M i j u { k o v i }, M. & V u ~ i n i }, Z. 1974. Nove pojave superparazitnih gljiva u Crnoj Gori. Za{tita bilja, 128-129, 241-256 M i j u { k o v i }, M. 1976. Calonectria gymnosporangii Jaap. (Bactridium gymnosporan- gii (Jaap.) Wr.) kao superparazit na Gymnosporangium confusum Plowr. u Crnoj Gori. Za{tita bilja, 27 (3-4), 137-138, 245-251 M i j u { k o v i }, M. & V u ~ i n i }, Z. 1982. Superparazitne ili na drugi na~in zdru‘ene gljive u mikoflori Crne Gore. Glasnik Rep. zavoda za{t. prirode – Prirodnja~kog muzeja Titograd. 15, 219-233 M i j u { k o v i }, M. & V u ~ i n i }, Z. 1999. New cases of hyperparasites on fungi. Myco- logia montenegrina, II, 1, 101-108 V u ~ i n i }, Z. 1979. Dvije, za Crnu Goru nove, biljne bolesti. Poljoprivreda i {umarstvo, 25, 1, 31-41 V u ~ i n i }, Z. 1999. Colletotrichum gloeosporioides (Melanconiales, Melanconidiaceae) as hyperparasite on Polystigma rubrum. Mycologia montenegrina, II, 1, 127-135
Sadr`aj (Tom II)
