Fungimania 3 PDF

Fungimania
Besplatni E-magazin o gljivama i mikologiji

MFS & Amatersko mikoloko udruenje
Broj 3 Godina II
April, 2011. godina

www.morchella.com.ba
ISSN 2232-7371
PREDSTAVLJAMO
CORTINARIUS PRAESTANS
AMU - PRILOG POZNAVANJU GLJIVA BiH
PRELIMINARNI POPIS (2010)
G LJIVE SA BERNSKE KONVENCIJE

REPORTAA
ZATITA GLJIVA 2/33

WALDVIERTEL
GLJIVARSKI
REPORTAA BROJA EL DORADO
OD ALPA DO KARPATA
GLJIVE SA OGNJENE ZEMLJE
AROLIJA ZGARITA
AMU - NAJAVE I IZVJETAJI
IZLETI I PROJEKTI
MIKROSKOPIJA
U POTRAZI ZA BLAGOM
Ramaria bataillei
Rhodoscypha rhodoleuca
Iz
II vje
M ta
FS j s
a
G SU pr
M lji SR ol
AC ve E jet
(U RO i fo TI - nog
R A O to S A d
D BJ gra RA ru
I S E fij J en
AM KT a EV ja
O
) IV
KORISNI SAVJETI
2 FUNGIMANIA - Morchella Fungi Site
Fungimania
...magazin o gljivama i mikologiji
Str.
Naslov
Opis
Autor
PROJEKTI I
AKTIVNOSTI - AMU
Istraivanje, kartografisanje i sistematizacija gljiva

na potezu Srednje-Niii-Bijambare-Olovo
AMU
II MFS SUSRETI
(IGMAN, SARAJEVO)
Reportaa sa druenja
+ spisak zabiljeenih nalaza
Nedim Juki
MIKOLOKO
DRUTVO AUSTRIJE
Proljetni izlet kod Lichtenwrth-a
arko
Jorgovanovi
OD ALPA DO KARPATA, Ljudi i gljive s desetodnevnog putovanja i 2500

(I NAZAD)...
preenih kilometara
Nedim Juki
10
AMU - IZLETI
Jesenjski prizori sa Visoice i njenih zlatnih

panjaka i livada
+ U posjeti Tomislavgradu
Nedim Juki
12
GLJIVE BERNSKE
KONVENCIJE
Zatita i ouvanje gljiva
Nihad Omerovi
14
GLJIVE I FOTOGRAFIJA Macro objektiv - Uradi sam!
arko
Jorgovanovi
16
AROLIJA ZGARITA
Gljive ognjene zemlje
Nihad Omerovi
21
U POTRAZI ZA
BLAGOM
Ramaria bataillei (Maire) Corner (1950)
Nihad Omerovi
23
CVIJET BOJE LOSOSA
Leucoscypha rhodoleuca (Bres.) Svrek (1974)
Nedim Juki
24
PRILOG POZNAVANJU
GLJIVA BIH
Preliminarni spisak vrsta u sklopu projekta: AMU

Istraivanje, inventarizacija i kartografisanje gljiva
na podruju Srednje-Niii-Bijambare-Olovo
Fungimania
magazin o gljivama i mikologiji
Izdava:
Amatersko mikoloko udruenje
Adresa redakcije i sjedite Udruenja:
Olimpijska 3/I, 71000 Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik:
Nedim Juki
Fungimania je besplatni e-magazin
Amaterskog mikolokog udruenja
i web portala Morchella Fungi Site,
posveen kraljevstvu gljiva, koji okuplja gljivare, entuzijaste, te mikologe
amatere ili profesionalce, tovatelje
i zaljubljenike u nedokuivo i uvijek
intrigantno carstvo gljiva, irom
svijeta, ma gdje oni bili. Voeni smo
eljom da prouavanjem gljiva doprinesemo popularizaciji ovog zagonetnog svijeta i boljem poznavanju
istog, sve sa ciljem da unaprijedimo
i stvorimo jasniju sliku o gljivama i
njihovom znaaju za sredine koje
okruuju ovjeka, odnosno prirodu u
cjelini.
Naslovna strana: Elaphocordyceps ophioglossoides (Ehrh.) G.H. Sung, J.M. Sung & Spatafora (2007) - foto: Nihad
Omerovi
Fotografija na strani br. 20: Aleuria aurantia (Pers.) Fuckel (1870) - foto: Nedim Juki
Posljednja strana: Onygena equina (Willd.) Pers. (1800) - foto: Nihad Omerovi
Dizajn magazina: Nedim Juki

iz Sarajeva, Morchella Fungi Site i
pripadajui e-magazin Fungimania
su u potpunosti neprofitnog karaktera, a svi nai projekti se sprovode
zahvaljujui zalaganjima lanova
Morchella Fungi Site-a i AMU-a,
povremenoj pomoi prijatelja
naeg site-a, te zahvaljujui fizikim
i pravnim licima koja su prepoznala
istinsku vrijednost i znaaj naeg
djelovanja.
Kontakt informacije:
mail/kontakt informacije:
fungimania.magazin@morchella.com.ba
amu.info@morchella.com.ba
ili putem telefona:
+387 62 614 837
web:
www.morchella.com.ba
Fungimania 2011 - All rights reserved
Sva prava pridrana
ISSN 2232-7371
Humaria hemisphaerica (F.H. Wigg.) Fuckel 1870

Visoica, Duboki do
Foto: Nedim Juki
Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA3
Uvodna rije...
to ga, i trei broj je konano ugledao svjetlo (sada ve i proljetnih) dana, ne ba na vrijeme i prema najavljenom, ali ipak
tu je, nigdje nam se ne uri, kad budemo imali dovoljno vremena

i inspiracije, odnosno aktuelnih, dobro osmiljenih i primamljivih
tema Fungimania e vam biti na raspolaganju.
U ovom broju, za razliku od prethodnih, donosimo malo vie
reportaa i izvjetaja sa druenja koja su se odvijala tokom prole

godine, a koja su itekako vrijedna pomena. Gledajui tematiku,
kompletan trei broj je podijeljen u dvije makro cijeline: pomenute
reportae sa druenja i putovanja, te drugi dio koji se dotie naih
standardnih tema (konkretnih vrsta gljiva, fotografije, analize i dr.).
Mikolokim duhom reeno, vama u potpunosti preputamo otkrivanje svih ostalih karakteristinih i zanimljivih mikro cjelina
ovog broja.
Od ovog broja emo predstavljati i upoznati vas sa svim aktuelnim deavanjima i projektima koje provodi ili e nastojati provesti
i implementirati Amatersko mikoloko udruenje, te informacijama
o nainu ueima u istim.
Sve u svemu nadamo se da emo vam servirati teme sa kojima
emo uspjeti pridobiti vau panju i znatielju, bar u mjeri dovoljnoj
da ih proitate.
ta na kraju rei o protekloj 2010. godini. Da je bila uspjena
po pitanju gljiva - jeste, da je bila odlina po sklapanju novih
prijateljstava i poznanstava - jeste, da nam je omoguila irenje
vidika i spoznaja - jeste, ali nas je isto tako suoila sa beskonanim
brojem pitanja bez odgovora i jo jednom nas osvjestila o naem
neznanju i nerazumijevanju, ili blae reeno nedovoljnom
poznavanju gljiva.
...ivite Fungimania-u i u predstojeoj godini...
Projekti i aktivnosti
AMATERSKO MIKOLOKO UDRUENJE
Poetkom maja mjeseca prethodne godine Amatersko mikoloko udruenje

je pokrenulo projekat pod nazivom Istraivanje, kartografisanje i inventarizacija gljiva na potezu Srednje-Niii-Bijambare-Olovo, sa irom pripadajuom
okolinom. Kako i sam naziv projekta govori, sutina se odnosi na prouavanje
biodiverziteta i zastupljenosti pojedinih vrsta gljiva na navedenom, mikoloki
veoma intrigantnom podruju.
U sklopu projekta Udruenje je formiralo i fungarij (FAMU - Fungarij Amaterskog mikolokog udruenja), sa zbirkama eksikata pronaenih i analiziranih
vrsta gljiva, sa pripadajuom elektronskom bazom gljiva.
U fungarij smo s vremenom poeli unositi i zabiljeene zanimljive nalaze sa
drugih lokaliteta u Bosni i Hercegovini, pa je tako zbirka bogatija i za nalaze sa
planina i niih oblasti iz neposredne okoline Sarajeva, te sa nekoliko mikrolokaliteta kao to su: okolina Donjeg Vakufa (Markovaa), okolina Tomislavgrada
(Kologaj), brdski predjeli iznad Breze, te par veoma vrijednih nalaza iz okoline
Gorada, a sve zahvaljujui aktivnostima i entuzijazmu lanova Udruenja,
te neprocjenjivoj pomoi pri determinaciji strunjaka iz inostranstva (Neven
Matoec i Ivana Kuan - Hrvatska, Askomiceti sa predjela Bjelanice i Visoice).
Ovaj projekat je prepoznalo i podralo i Federalno ministarstvo okolia i
turizma, a zahvaljujui podrci ove institucije Udruenje nabavilo i dio opreme
neophodne za ozbiljnije analize kako na terenu,

tako i van njega.
U sklopu fungarija Udruenja, u 2010. godini
obraeno je i uneseno skoro 500 razliitih vrsta
gljiva (na 24. strani objavljujemo i kompletan spisak, kao prilog poznavanju gljiva BiH), to svakako
i nije neki impozantan broj ako u vidu imamo poznati broj vrsta gljiva u drugim
europskim zemljama, ali i u zemljama iz okruenja, ali je ujedno znaajan broj za
mikoloku scenu BiH, te odlina i snana osnova za budue korake i istraivanja.
Posebno vana injenica je da je mjesto u fungariju zauzelo i priblino 150
vrsta Askomiceta, tako arobne, ali naalost nedovoljno istraene skupine gljiva.
U ovu godinu smo uli sa jo veom eljom i elanom za napredak i
proirivanjem spoznaja kada je u pitanju bh. mikoloka scena. Nadamo se da
emo elje ostvariti, odnosno da emo u toku 2011. godine obii mnogo vie
terena irom BiH, te zabiljeiti jo mnotvo znaajnih nalaza.
Ovu priliku koristimo i za poziv svima koji su zainteresovani za suradnju, da
nam se jave putem neke od konktakt formi Udruenja.
U sklopu zavretka navedenog projekta (odnosno prve faze mnogo veeg i
dugorono gledano neogranienog projekta), Amatersko mikoloko udruenje
organizuje izlet na terene zatienog
parka prirode Bijambare, kako je i
gore navedeno, vjerovatno jednog od najveih mikolokih arita
kada je u pitanju silikatna podloga i
crnogorine sastojine u ovom dijelu
BiH (pa i ire).
Kompleks bijambarskih peina,
sa pripadajuom okolinom je
svakako zavrijedio da se nae pod
odreenim stepenom protektorata, ali sa druge strane mnotvo je
isto tako vrijednih ekolokih blaga
koja se svakodnevno devastiraju
i naruavaju. Ipak nadajmo se da
e se jednog dana, ako ne bude
kasno, to i promijeniti, a do tada
barem moemo kreirati inicijative i
pokuavajui zaustaviti civilizacijska
kola koja su odavno krenula nizbrdo.
Stoga, sve zainteresovane pozivamo da nam se pridrue u nedjelju
10. aprila, pa zajedno koraajmo i
gutajmo u iskonskim arima
prirode.
eti
r
s
u
S S rajevo
F
II M n, Sa 05.
a
9. e
0
m
.
g
I
in
05
06. 0. god
201
bog injenice da je posljednji broj FungiZ

mania-e izaao neposredno prije drugih po
redu MFS susreta, red je da sa predstavljanjem aktivnosti
No (i tu i narednu) smo iskoristili sa rekapitulaciju deavanja i zabiljeenih

nalaza, te za mikroskopiju, gdje smo zaista, od naih iskusnijih kolega,
puno toga neprocjenjivog i nauili. Treeg dana smo jo protumarali
Udruenja i pojedinaca krenemo od poetka, dakle upravo od podrujem Niike visoravni i eljanovia, a onda smo se polako poeli i
ovog dogaaja. Kao i prethodni put mjesto okupljanja, ovaj put mikologa opratati, ostavljajui izlobu gljiva iza sebe, otvorenu za posjetioce Ferija
amatera i strunjaka iz tri drave, je bila planina Igman, odnosno Veliko tokom nedjelje.
polje u njegovom rajskom, ali i naalost odavno naruenom ambijentu i
ta rei na kraju osim da smo tokom tri dana mogli istinski uivati u
ekolokoj ravnotei, a uesnici su bili smjeteni u Hostelu Feri.
prirodi i mikologiji, a pri tom ne skidajui osmijeh sa lica. Ubjeen sam da
Tri dana terena (ili dva za jedan dio ekipe), su u potpunosti iskoritena e nam svima II MFS susreti ostati duboko urezani u sjeanje.
na pravi nain i moram priznati da smo se pred kraj treeg dana moda
U sjeanje na divnu pustolovinu objavljujemo spisak zabiljeenih gljiva
malo i privremeno zasitili, mada je vjerovatnije da je iz nas progovarao i (prvenstveno zahvaljujui Gerhardu Kolleru i Alexanderu Urbanu), te spiumor, ali je sigurno da je iza nas ostalo moda i najljepe druenje do sad. sak eksponata sa izlobe gljiva.
Ovaj put smo bili privilegovani, pa smo uivali u drutvu i znanju
Gerharda Kollera i Alexander Urbana, prvog mikologa amatera (kako
se on skromno naziva), i drugog mikologa sa Univerzeteta u Beu.
Za razliku od prolih, prvih, susreta, ovaj put smo bili i neto brojniji, a imali smo i poprilinu sreu sa vremenom, pa nas je i pored
preteno oblanog vremena jaa kia zaobila u veem dijelu naih
pohoda.
Prvog dana druenja, u ranim jutarnjim satima, u Sarajevo su stigli Danijel Balako i Davor ulj iz Koprivnice. Nakon to smo popili
jednu bosansku kafu na Baariji, te opteretili eludac ranojutarnjim
evapima, i smjestili se na Igmanu, drugi odlazi na zasluen odmor
(nakon cjelonone vonje), a Danijel i ja (na obostrano insistiranje)
odlazimo pretraiti terene u okolini Velikog polja.
I kree uivancija. Moda i najljepe vrijeme u tri dana druenja,
prekrasni tereni, konano upoznavanje sa Danijelom (sa kojim godinama komuniciram putem interneta) i dosta vrijednih nalaza, koje
smo natenane analizirali i fotografisali.
Posebno zanimljiv, ne tako rijedak pojavom, ali intrigantan zbog
svog habitusa nam je bio i Polyporus squamosus na deblu crnogorice (Picea abies).
Okupani ugodnim zrakama sunca, zavravamo na pohod za taj
dan i koristimo priliku za priu do kraja tog dana.
Sutradan nam se pridruuje ostatak ekipe, dolaze austrijanci, te
ostatak tima iz BiH. Prva zajednika stanica nam je planina VIsoica,
odnosno okolina doline Jelenjae, iznad sela Sinanovii.
Kaem okolina, a u sebi mislim, ma dovoljni su nama bili i sami
Sinanovii, jer dok su autrijanci izali iz Sinanovia prevrui domicilne tarabe okolnih imanja, prolo je vie od jednog sata.
Nakon to smo se okupili izvan ume, na istini, koristimo odlinu
priliku za zajedniko fotografisanje, jer su nam se upravo u tom
trenutku i nebo i magla odluili nakloniti, pa nas obasjae stidljive
suneve zrake i nastade krasna fotografija iznad.
1000
1000
kako,arima
1000 domaih kulinarskih specijaliteta,
A
ondazato,
smo se
prepustili
agdje,
detalje
je
vjerovatno
bolje
i prisjetiti ih se nekog nared1000 kad - ili moda preskoiti
i vie Cortinarius
sanguineus
nog druenja.
odPotoga?
povratku na Igman, koristimo svjetlo dana za jo jedno skeniranje
Krenite
sada
jednog
sjeverne
jesenjeg
strane
dana,
Velikog
nakon polja,
i budite
pokuavajui
spremni da zabiljeite
se udaljiti
bitne
od
par
dana kia,
puttona
umesmea,
u potragu
karakteristike
svake vrste prvomaovog roda
neprijatnih
slika
kojezaje jo
uvijek, zahvaljujui
U borbi za pozicije - fotografisanje Morchella conica na Igmanu
koju
odredite kao drugaiju od prethodne.
jskim (ne) izletnicima
Cortinarius-ima,
ponesite bloki
krasiloi olovku,
planinske
livade.
Rod Cortinariusa
(Koprenki) je
najbrojnija
skupina gljiva na
svijetu!
II MFS susreti (06.-09.03.2010.) - Sarajevo, Igman
LISTA ZABILJEENIH NALAZA
VISOICA, Jelenjaa
07.05.2010.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
Anthostomella sp.
Auricularia auricula-judae
Basidiodendron cinereum
Bovista nigrescens
Bulbillomyces farinosus
Calloria neglecta
Ceriporia reticulata
Cerocorticium confluens
Colletotrichum hellebori
Coniophora arida
Coprinus sp.
Cyathus striatus
Dacrymyces minor
Dacrymyces stillatus
Dasyscyphella nivea
Dasyscyphus bicolor
Dasyscyphus fuscescens
Dasyscyphus corticalis
Dasyscyphus relicinus
Dasyscyphus virgineus
Diatrype disciformis
Exidia glandulosa
Exidiopsis effusa
Fomes fomentarius
Ganoderma lipsiense
Gloeophyllum sepiarium
Handkea utriformis
Heterosphaeria patella
Hyphoderma argillaceum
Hypocrea sp.
Kretzschmaria deusta
Lenzites betulina
Lycogala epidendron
Lycoperdon pyriforme
Melanoleuca substrictipes
Mollisia sp.
Mollisia cf. ventosa
Nectria cinnabarina
Orbilia sp.
Phellinus ferruginosus
Phlebia cf. subserialis
Polyporus arcularius
Polyporus varius
Propolis versicolor
Puccinia hyperici
Pyrenopeziza escharodes
Pyrenopeziza sp.
Rhizodiscina lignyota
Rhytisma acerinum
Schizopora paradoxa
Scopuloides rimosa
Stereum hirsutum
Stereum rugosum
Stereum subtomentosum
Trametes hirsuta
Trametes versicolor
Trechispora farinacea
Tulasnella araneosa
IGMAN, Veliko polje

07.05.2010.
1.
2.
3.
4.
5.
Amphinema byssoides
Amylostereum areolatum
Basidiodendron caesiocinereum
Bovista nigrescens
Cerocorticium confluens
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
Dacrymyces minor
Discina perlata
Entoloma hirtipes
Exidia glandulosa
Exidia pithya
Fomitopsis pinicola
Geastrum fimbriatum
Geastrum quadrifidum
Gyromitra gigas
Heterobasidion annosum
Heterosphaeria patella
Melanoleuca sp.
Morchella conica
Morchella rotunda
Mycena strobilicola
Peniophora piceae
Phellinus cf. nigrolimitatus
Phellinus viticola
Phlebiella vaga
Phragmotrichum chailletii
Pseudoplectania nigrella
Puccinia taraxaci
Sclerotinia tuberosa
Scopuloides rimosa
Steccherinum ochraceum
Stereum hirsutum
Stereum sanguinolentum
Strobilurus tenacellus
Trichaptum abietinum
Trichophaea cf. hemisphaerioides
Uromyces pisi
Valsa sp. (na Salix sp.)
EVLJANOVII, Gajevi
08.05.2010.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Amylostereum chailletii
Basidiodendron caesiocinereum
Botryobasidium candicans
Botryobasidium conspersum
Botryobasidium subcoronatum
Caloscypha fulgens
Ciboria rufofusca
Cinereomyces lindbladii
Clitopilus hobsonii
Colletotrichum hellebori
Coprinus angulatus
Discina perlata
Exidia pithya
Fomes fomentarius
Fomitopsis pinicola
Fuligo septica (forma?)
Geastrum quadrifidum
Geopyxis carbonaria
Gloeophyllum odoratum
Gloeophyllum sepiarium
Hemimycena cf. pithya
Hygrophorus marzuolus
Hymenochaete cruenta
Hypholoma capnoides
Lachnellula subtilissima
Lirula nervisequia
Lycoperdon molle
Melanomma pulvis-pyrius
Morchella rotunda
Mycena pura
Mycena strobilicola
Mycena viridimarginata
Peniophora piceae
Phellinus hartigii
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
Phlebia subserialis
Phlebiella vaga
Pholiota highlandensis
Piloderma byssinum
Rhizodiscina lignyota
Rhopographus filicinus
Schizopora paradoxa
Scopuloides rimosa
Sistotrema coroniferum
Sistotrema efibulatum
Spinellus fusiger
Stereum sanguinolentum
Tephrocybe anthracophila
Trametes hirsuta
Trichaptum abietinum
Trichophaea hemisphaerioides
Tryblidiopsis pinastri
Tubulicrinis cinctus
Tulasnella sp.
Xylaria hypoxylon
EVLJANOVII, Velike ume

08.05.2010.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Acrospermum compressum
Amylostereum areolatum
Asteromassaria macrospora
Bertia moriformis
cf. Calycina sp. (on stinging nettle)
Coprinus domesticus
Dasyscyphus bicolor var. rubi
Dasyscyphus fuscescens
Exidia glandulosa
Kretzschmaria deusta
Lachnella alboviolascens
Marasmius alliaceus
Mycena leptocephala
Pholiotina aporos
Peziza cf. moseri
Psathyrella sp.
Rhopographus filicinus
Schizophyllum commune
Septoria rubi
EVLJANOVII, Potok
08.05.2010.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Bisporella citrina
Dasyscyphus calyculiformis
Diatrypella circumvallata
Gloeophyllum abietinum
Hydropus subalpinus
Hypholoma fasciculare
Hypoxylon howeanum
Lachnella alboviolascens
Metatrichia vesparium
Phellinus igniarius
Plasmopara geranii
Plasmopara nivea
Polyporus lepideus
Puccinia aegopodii
Pyrenopeziza carduorum
Schizophyllum commune
Sistotrema octosporum
Steccherinum fimbriatum
Stereum rugosum
cf. Uromyces ficariae
Mikoloko drutvo Austrije
Elegancija i snaga Hygrophorus marzuolus - foto: Nihad Omerovi
Mesto i vreme radnje
(25.04.2010. - okolina Lichtenwrth-a)

Dan izleta je bio jo odavno zacrtan za 25. april
2010., a trebao se odrati bez obzira na vremenske
prilike. Kao mesto okupljanja odreen je jedan
parking blizu ume koja se nalazi pored mesta
Lichtenwrth, a kroz umu protie reka Leitha koja
zna esto i da se izlije, a leti skoro i da presui. Ova
uma je inae poznata po lepim nalazima iz ranijih
godina.
Na svu sreu dan je bio lep i sunan, do 10 asova
se skupilo nekih 10-ak ljudi, a bilo je i par male
dece. Tano u deset asova na komandu Gercharda
Kollera koji je predvodio ovaj izlet, krenulo se u
pravcu ume.
Veina je dola zbog smraka, ostale ih gljive nisu
toliko interesovale, tako da im je pronaen prvi
smrak, kolona se rasturila i razila na sve strane. A
evo i kako je izgledao prvi pronaeni.
Bilo je tu i jo puno drugih gljiva koje su pronaene,
neke nisu ni videle svetlo mase, jer su zavrile u
neijoj torbi, a meni posebno interesantan je bio
ovaj Coprinus comatus (fotografija dole desno).
Kao i Lepista nuda, koja je tipina jesenja vrsta ali
zna i u prolee da se javi, to je bio sluaj i ovaj put.
Ipak najbronjije gljive su bile prelepi pehari
Disciotis venosa.
Posle tri sata hoda i traenja sakupili smo se
ponovo na naem zbornom mestu na parkingu. Tu
je obavljen razgovor i determinacija pronaenih
gljiva.
Sve u svemu jedan lep i kvalitetno proveden dan
u prirodi, a svako je mogao neto novo nauiti,
naravno pod uslovom da je to hteo.
arko Jorgovanovi
Neki od zabiljeenih nalaza - Disciotis venosa, Morchella rotunda, Lepista nuda
Od Alpa do Karpata
... (i nazad)
Tekst: N. Juki
Foto: . Jorgovanovi, N. Juki
kraljevstvo, te sa neopisivim zadovoljstvom

Za 4-5 sati ispucasmo nau kvotu smjetajnih
razmotrismo ono to nam predstoji.
kapaciteta (boxeve i korpe) za nae gljive i gljivNepunih deset dana sage o gljivama i jo ice, te zadovoljni i ispunjeni prvim danom na
eite se poljeemo. Dobro, neemo ba mnogo emu...pa kako da ovjek skine osmjeh terenu krenusmo prema zasluenom odmoru.
letjeti, ali emo bar preletjeti kroz sve sa lica.
Nakon to smo proanalizirali par interesantono to nam se deavalo, na naoj ne
Naredni dan nas dvojica kreemo put nih nalaza, te nali jo poneki u dvoritu kue,
tako davnoj, nezaboravnoj puteestviji, koju oblinjih uma (okolina Siegendorfa). arko pozdravismo se sa arkinom porodicom, pa
eto nazvasmo ba kao u naslovu, zahvaljujui me vodi u obilazak ume koju jednom
arki. Iako moda ba geografski najpreciznije nazva Panonika (zbog klime i dendroi ne obuhvata navedene pojmove, ovaj naziv flore koja preovladava u njoj), a koju
sa sobom nosi i veu dozu avanturizma, a to je zapamtih iz njegovih javljanja na foipak ono ime je odisalo nae putovanje.
rumu. uma je inae bila spominjana
Sve je krenulo 10. septembra., tanije dan i u kontekstu njegovog nedavnog naprije kad se nalazim sa arkom kod njega u laza Amanita caesarea u istoj, to za
Austriji. Tu no se onako ispriasmo, o gljivama Austriju i nije tako uobiajena pojava.
veinom, kako to dolikuje zaluenicima u ovo
I ba kao da smo se pitali nas dvojica, taj prvi teren je bio takav da se bolji
i raznovrsniji poeljeti ne moe.
Pregrt zanimljivih gljiva i rijetkih
nalaza, a sa dosta njih sam se prvi put
i upoznao.
Veinu
vremena
provedesmo
kleei, primorani da zbog idealnih
uslova koji su vladali (vlage i toplote),
rijetko kad dignemo pogled sa zemlje.
Ne znam tano koliko smo ukupno
preli terena, ali sam siguran da smo
postavili jedno od top five slow motion
vremena u naim karijerama.
Najvei problem je bio odmaknuti
se bar malo od umskog puta koji nas
je ekao na ulasku u umu i na kojem
i uz koji su se redali pripadnici rodova Peziza, Trichophaea, Tricholoma,
Ramaria, Rutstroemia, te posebno
Helvella, koje nas oduevie svojom
U austrijskim umama (okolina Siegendorf-a)
brojnou i diverzitetom.
arko ak zapjeva i sad ve dobro
poznatu pjesmu: Helvella, Helvella, zato me krenusmo na poinak, a ja, moram priznati, na
nisi htela..., koja mi i sad provocira osjeaj sree trncima i u nestrpljenju kao kakvo malo dijete
Rutstroemia firma na granici Quercus sp.
i djeje bezbrinosti.
odspavah ili bolje reeno probdih i ono malo
Cudonia circinans - otrov
Resupinatus applicatus (Batsch) Gray 1821

priutiti.
Ujutru kreemo rano, dobrano prije svitanja,

a na prvoj stanici kod Mattersburg-a kupimo
jo jednog putnika za ovu avanturu.
I tu se iz mrklog mraka, poput sove, pojavi
odmilja zvani Dr. Koller, poprilino nezadovoljan
naim ranim dolaskom.
Od tog trenutka kree nae tumaranje
cestama, kako bi se domogli sljedeeg odredita
i terena. Prve na naem planu putovanja su
bile Naice. Ipak nismo mogli odoljeti izazovu
da i na kratkim pauzama uz autoput, na
oblinjim travnatim ili grmovitim povrinama,
protegnemo noge i oi, uz veliki znak pitanja
nad glavama sluajnih posmatraa.
I tako su se redale situacije, uz nekadanji
granini prijelaz entilj, ispod Larix decidua,
pa sve do benzinske pumpe, negdje izmeu
Zagreba i Slavonskog Broda, prenapuenoj od
turista (veinom eha) i uz nas trojicu u ueem
poloaju nad svjee pokoenom travom.
Na toj lokaciji pronaosmo i tri razliite vrste
gljiva, pa arko zakljui da je to neki simbolian
predznak: tri razlilite vrste za nas trojicu, trojicu
razliitih, ali i trojicu nezasitnih budala.
11. septembra, negdje u ranim popodnevnim
satima stigosmo u Naice.

Tu nas srdano i bratski
doeka Hrvoje, predsjednik
Gljivarskog drutva iz Naica
i poprilino se iznenadi
naom pojavom, oekujui
neke starije modele gljivara.
U Naicama smo proveli tri
nepuna i zaista neponovljiva dana, upoznali predivne
ljude i uivali u umovitim i
vlanim predjelima Slavonije koji su itekako zadovoljili
nae apetite. Svim prijateljima i velikim ljudima
iz Naica i okolnih gradova
smo od srca zahvalni, Hrvoju, Nikoli, Dinku, Mati, Josipu,
Mirti, utom, Tomi, te Mirku
i njegovoj supruzi koji nas
doekae onako umorne od
puta sa okrepljujuim rukom,
satkanim kroz tajne majstora
kuhinje, i naravno svim ostalim
koje smo nenamjerno izostavili
sa ovog spiska.
Zamiljeni i zaigrani u jarugama obraslim papratima
Posebno nas je obradovao i
dolazak Danijela i Helene iz Koprivnice tako
da je avantura bila potpuna i arolija je mogla
poeti.
Prvi dan nas ni kia nije sprijeila, da protegnemo noge poslije puta, pa smo onako kolektivno, lagano, ali sigurno postajali mokri do
koe, na ta posebno nismo ni obraali panju.
A to se tie gljiva, njih je bilo i vie nego dovoljno, dobro moda je Hrvoje malo alio to
zbog posljedica prethodne sue nije bilo raznih
vrsta Boletus-a i drugih gljiva koje se dovode
u vezu sa ovakvim nizinskim umama, a koje
nismo imali priliku upoznati, moda je i Koller
veinu gljiva koju smo nali smatrao previe
uobiajenim za njega, ali siguran sam da smo
arko i ja uivali u sii koje smo u zavidnim
koliinama skupili za vrijeme naeg boravka
u Naicama, mada smo dosta toga ostavili
nerazrjeenog i nedoreenog.
13. septembra ujutro, pozdravljamo se s Hrvojem koji nas ispraa i teka srca se rastajemo
Coccomyces sp. (na listu Fagus-a)
Dio gljivarske druine iz Naica - fotografija pred obilazak etno slavonskog sela i upoznavanja tradicije i obiaja ovih prostora
od Naica i novosteenih i istinskih prijatelja, ali put nas zove dalje. Sljedea stanica je Srbija i Resava, odnosno selo Sladaja, arkin rodni kraj.
I opet kilometri i kilometri puta i eto nas nadomak Sladaje, negdje u veernjim
satima. I zaista sutra ujutro se uvjeravamo u kvalitet terena o kojima je arko priao,
ali doekuje nas nevjerovatna sua i jugo, pa smo primorani da se drimo potoka i
rijetkih barica, to nama i nije tako teko palo.
Geopyxis foetida - dragulj neugodnog mirisa (Golija)

Ipak za Kollera to malo odskae od planova, jer je bio
poprilino uvjeren da emo u Resavi pronai Boletus dupainii
i Boletus lupinus, junjake vrste vrganjevki, koje su rijetke u
njegovoj brojnoj riznici pronaenih gljiva, ali sa ispucalom i
Jedna od dvorana i peinski nakit prostrane resavske peine (i tu su se traile gljive)
oednjelom zemljom to nije bilo mogue realizovati.
U Sladaji se tako orijentiemo prije svega na Ascomycete, uz
potoke nalazimo mnotvo Geopora, Humaria, Peziza, Pachyella, Cheilymenia, Ombrophila, Trichophaea, Rutstroemia, Ciboria i mnogih drugih, a na zaklonjenim mjestima u umi ili na
vlanim deblima i panjevima pronalazimo i neto Basidiomyceta, prvenstveno lignikolnih, uz naravno uvijek prisutne pripadnike porodice Corticiaceae, koje su Kollerova specijalnost.
Ovom prilikom treba specijalno podvui i naglasiti gostoprimstvo sa kojim smo doekani od strane arkine porodice, a ubijeen sam da smo svi nabacili po neku kilu, pa nam
je hodanje po terenima bilo od posebne koristi.
Nakon par dana provedenih u Sladaji, kreemo prema Kragujevcu, gdje smo na poziv naeg pokojnog prijatelja Stevana
trebali uestvovati u branju gljiva za izlobu, na umadijskim
terenima i vrletima, ali ivot je surov i nije htio da se ponovo
vidimo.
U meuvremenu smo se dogovorili oko pojedinosti naeg
dolaska sa Nebojom Lukiem, predsjednikom Gljivarskog
drutva umadije (iz Kragujevca), te smo se nakon upoznavanja u Kragujevcu, zbog sue koja je vladala kao i u Resavi,
uputili u vlanije i vie predjele na planini Goliji.
Golija nas, uz prekrasan sunan ljetni dan, oara i ostavi bez
daha, prekrasni i raznovrsni tereni, koji nas bez obrzira na prilike koje su tih dana vladale irom Srbije, pa i ire, obradovae
raznolikou nalaza. A za ovo druenje na terenu, kao i kompletan prijem u Kragujevcu iskreno se zahvaljujemo dragim
ljudima i gljivarima iz Kragujevca koji su nas izvrsno ugostili i
koji su uinili sve kako bi se prijatno i ugodno osjeali.
U prostranstvima Resave, okupirani siom na obalama skoro presuenih potoka
Nakon to smo ponovo okrijepili snage vrativi se ili bolje rei
stacioniravi se u Sladaji, krenusmo i na na posljedni zadatak u ovoj misiji, posjetu navedenoj izlobi gljiva u Kragujevcu. Prikupljanju gljiva za
izlobu i mi dadosmo mali doprinos, a domaini nevjerovatnim zalaganjem i timskim radom prikupie respektabilan broj vrsta, te neke izuzetno
vrijedne nalaze, sa kojima se arko i ja prvi put upoznasmo (op.a. u ovom kontekstu opet namjerno izostavih Kollera, jer je teko pronai neto to
ve nije vidio). Nakon izlobe, veer se nastavi uz druenje i razgovor sa prijateljima i zaista bi divno biti u to vrijeme na tom mjestu. Negdje oko
ponoi, nas trojica, i jo par prijatelja iz drugih okolnih gradova, vjerovatno svi sa nekom sjetom u mislima, zaputismo se prema prenoitu, koje
nam je obezbjedio domain, te jedva na trenutak sklopismo oi prije nego li smo se ve nali na putu. U povratku, do Beograda drutvo nam je
pravio Milo, sa kojim smo se tu oprostili i uz jedan razbijeni karpuz iz gepeka, dobrodoao za doruak, nastavismo dalje. U Novoj Gradici, doe i
trenutak konanog rastanka (barem jednog dijela trojica bez kormilara).
arko i Koller nastavie put prema kui, a jo jedno, ovaj put izuzetno kino i mokro popodne provedoh u umi, ovaj put sa Dinkom iz Nove
gradike, kojemu sam takoer izuzetno zahvalan na gostoprimstvu. U kasnim poslijepodnevnim satima u Slavonskom Brodu uhvatih autobus za
Sarajevo, te ubrzo stigoh kui, sretan to sam konano doao, ali i alostan to je ova divna avantura zavrila.
Ali ko zna, moda Alpe-Karpati ubrzo doive i svoj drugi dio...bilo bi lijepo...eh!
Na Goliji sa prijateljima iz Kragujevca (desno), te na izlobi gljiva sa lanovima i predsjednikom Gljivarskog drutva umadije
10 FUGNIMANIA - Morchella Fungi Site
Amatersko mikoloko udruenje (aktivnosti i deavanja)
IZLET NA VISOICU
P
remda poetak novembra i nije ba

najbolje vrijeme za obilazak bilo kojih
predjela Visoice (planina 45 kilometara od
Sarajeva), po pitanju gljiva naravno, odluih
se da to bude ba ona, zbog jednostavnog
razloga.
smo u mogunosti prenijeti im

neka naa znanja i upoznati ih
sa neim, onda je to pravi bingo.
Nikad se ne zna, kako kae arko,
moda tako kod nekog djeteta
u budunosti i rasplamsamo
mikoloku strast.
Kako sam ve naveo vrijeme i nije
moglo biti bolje, a
odredite su nam
bili obronci Visoice
iznad sela Ozimine i
Tuila. Prelijepi krajevi, livade i panjaci
ispresjecani tu i
tamo istim sastojinama bukve, a
vlage u umarcima
ipak
poprilino
dovoljno, ako se
uzme u obzir preteno suno
razdoblje koje je preovladavalo
na poetku novembra i krajem
prethodnog mjeseca.
Kada su u pitanju zabiljeeni

nalazi, isticala se brojnost Panellus serotinus,
kojeg je bilo
gotovo na svakom
koraku,
Neobulgaria pura var. foliacea sa Fagus sylvatica
kao i Neobulgarudljiva i udesna je to planina, i olako osia pura, te njenog varijeteta
vaja ovjeka, tjerajui ga da je obilazi ponovar. foliacea. Naroito su nas
vo i sve ee, otkrivajui mu stidljivo svoje
obradovali i nemalobrojni
tajne skrivene velom magije.
primjerci Cortinarius cinnaU jesen je isto tako posebna, moda i
barinus, izuzetno otrovne ali
najljepa, okupana toplim bojama i ugodujedno i prelijepe ivopisne
nim i blagim zrakama sunca.
gljive.
Imalo smo sree, pa nas je takvo vrijeme
i posluilo. A to se tie gljiva, pa...gljiva se
uvijek neto nae, dovoljno da se zadovolje
nai pohlepni i neumorni tragaki apetiti.
Na izletu su nam se pridruili i troje mladih biologa, sa bioloke sekcije O.. Osman Naka, zahvaljujui Irmi Nuhefendi,
njihovoj nastavnici biologije, i lanu Amaterskog mikolokog udruenja. S djecom i
uenicima se uvijek divno druiti, a jo ako
Bio je jo i poneki Polyporus, Hygrophorus, Hygrocybe, Mycena, Clitocybe,

Lachnum, Hymenoscyphus,
pa i Xerocomus, te kolonija Lepista nuda nasred
panjaka.
domu u Tuilima.
Poto nas je do istog djelila solidna strmina, krenuli smo napoetku oprezno, a onda
neko na dvije noge, neko na etiri, a neko na
leima.
Pomalo izmoreni, ali zadovoljni stigosmo
Cortinarius cinnabarinus - upeatljive jarke crvene nijanse
Nakon 3-4 sata laganog hodanja (op.a. ili

gmizanja), krenuli smo prema mjestu okrepljenja i naem odreditu - planinarskom
do doma gdje smo se udobno smjestili i

odmorili, te u kasnim poslijepodnevnim
satima krenuli prema Sarajevu, nevoljno se
opratajui od Visoice i njenih ljupkih, ali i
pomalo surovih vrleti, ponosnih vrhova i pitomih dolina. Ipak sigurni smo da emo joj
se, zavedeni njenom ljepotom, ubrzo vratiti.
Tekst i fotografije: Nedim Juki
Zajednika fotografija - neki od uesnika jednodnevnog izleta na Visoicu, u pozadini obronci jo jedne ljepotice - Treskavice.
AMU - U posjeti Tomislavgradu i okolini
GLJIVE DUVANJSKOG PODNEBLJA
Poetkom mjeseca oktobra prole godine, tanije 07.10.2010., zahvaljujui hvale vrijednoj inicijativi Ureda za gospodarstvo opine Tomislavgrad,
na elu sa gosp. eljkom Juriem, odazvali smo se pozivu i sa zadovoljstvom uestvovali u realizaciji radionice Gljive naeg podruja.
Prekrasan dan, prekrasni tereni i ume, mnotvo gljiva, te krasni, radoznali i gostoprimljivi uesnici same radionice, omoguili su nam da
provedemo ono to smo namjeravali i upoznamo stanovnitvo Tomislavgrada sa blagom koje imaju nadomak njihovih domova. Zaista, mislim
da nije potrebno isticati koliki i kakav je znaaj ovakvih i slinih radionica na ovu temu, prije svega kroz sferu podizanja nivoa interesovanja za
svijet gljiva, a samim tim i o znaaju njihovog ouvanja, odnosno zatiti okolia u cjelini.
Istraivanje, prikupljanje i determinacija gljiva je realizovana na lokalitetu Kologaj, a uesnici su se imali prilike upoznati sa najznaajnijim i
najeim jestivim i otrovnim vrstama gljiva, koje u ovo doba godine, rastu na ovom lokalitetu.
Od zanimljivijih nalaza trebalo bi svakako izdvojiti: Hygrophorus gliocyclus, Lepista sordida, Boletus satanas, Macrotyphula juncea, te svakako
Syzygospora mycetophila koja parazitira na primjercima Gymnopus dryophilus. Izvjetaj sa radionice moete pronai i na stranici opine
Tomislavgrada, na sljedeoj adresi: www.tomislavgrad.gov.ba.
Jo jednom se iskreno zahvaljujemo na upuenom pozivu i divnom druenju, a isto tako se nadamo da e se uspjena saradnja nastaviti i kroz
neke od sljedeih projekta, odnosno da e i Tomislavgrad uskoro dobiti udruenje gljivara, za ije formiranje postoji inicijativa.
Gljive sa Bernske Konvencije
ZATITA I OUVANJE GLJIVA
lijedei ciljeve i filozofiju naeg magaziS

na i Amaterskog Mikolokog Udruenja,
nastavljamo skretati panju na ekoloki
znaaj gljiva i potrebu i razloge za ouvanje

njihovog biodiverziteta. Gljive imaju vitalnu
ulogu u odravanju
ekosistema jer su
ukljuene u mnoge
bioloke interakcije i
imaju presudan znaaj
u nekoliko procesa
ekosistema; takoe,
saprofitske gljive su
nezamjenjivi prirodni
reciklatori, dok su
mikorizne vani simbionti sa biljkama;
ekoloki su indikatori
atmosferskih i promjena u vegetaciji..
U tom kontekstu,
pria o ugroenosti
gljiva ne govori nam
o nekoj izdvojenoj
pojavi koja nema
praktinog znaaja,
nego o dubljim negativnim promjenama u
naoj okolini uzrokovanim degradacijom
prirodnih stanita.
U zadnje vrijeme sve
se vie u iroj javnosti
prepoznaje potreba
za zatitom gljiva i
njihovih stanita kao
dijela ukupne zatite
okoline, tako da u oko
26 evropskih zemalja
postoje zvanine ili
nezvanine
Crvene
Liste gljiva, na kojima se nalaze vrste koje se
smatraju izumrle ili im prijeti izumiranje, a u 7
evropskih zemalja jedan dio vrsta sa tih lista dobilo je i status zakonom zatienih vrsta. Naa
zemlja ne spada ni u jednu od pomenutih.
Dvije od trideset tri

Bernska Konvencija je konvencija o zatiti
evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita
i faune i njihovih prirodnih stanita, posebno

onih vrsta za iju zatitu je potrebna saradnja
vie drava, i praenje i nadzor osjetljivih vrsta
i vrsta kojima prijeti izumiranje.
Konvencija je dovela do formiranja Emerald
Network of Areas of Special
Conservation Interest na
teritoriji zemalja potpisnica, koja djeluje uporedo sa
programom Evropske Unije
- Natura 2000.
Konvencija sadri Anekse
sa listama ugroenih biljnih
i ivotinjskih vrsta, ali trenutno nema nijedne vrste
gljiva na tim listama. Evropsko Vijee za Zatitu
Gljiva (ECCF) je predloilo
dodavanje liste na kojoj
se nalaze 33 vrste koje su
rijetke na itavoj teritoriji
Evrope i na Crvenim su listama nekoliko zemalja, od
kojih je pet jedinstveno za
Evropu. Inae, smatra se da
je oko 1500 evropskih vrsta
gljiva ugroeno, a ovaj prijedlog ECCF-a ovako malog
dijela od ukupnog broja
ugroenih ima za cilj formalno priznavanje potrebe
zatite gljiva i njihovih
stanita i dalji napredak na
tom polju.
U ovom lanku emo

predstaviti dvije vrste sa
pomenute liste koje smo
registrovali na lokalitetima
u Bosni i Hercegovini, od
kojih prva, na karti statusa
iz 1979. godine, a stupila je na snagu 1. juna u programu Natura 2000, nije prisutna u naoj
1982. godine.
zemlji, a za drugu je naveden jedan lokalitet.
Izmeu ostalih, i Bosna i Hercegovina je pot- Tu su da bismo ih upoznali, uivali u njihovoj
pisnik ove konvencije.
ljepoti, divili se njihovoj kompleksnosti, ali i
Svrha ove konvencije je ouvanje divlje flore podsjetili se ta moemo izgubiti.
Sarcosphaera coronaria (Jacq.) J. Schrt. (1893)
klavatnog (batinastog) izgleda, kao podrezanog apeksa, kasnije se iri, razvijajui

se nesimetrino i poprima ljevkasti oblik ili oblik poput kakvog uha, valovitog
ruba. Ispoetka je itava gljiva ljubiasta;
ubrzo gornja povrina pileusa postaje svijetlosmea, a donja, himenijalna
povrina manje-vie smeeljubiasta, sa
anastomoznim venama, naborima i udubljenjima. Visine oko 10cm, irina oko
6cm.
Raste u grupama ili nizovima, esto sa vie
plodonosnih tijela sraslih zajedno. ivi u
mikorizi sa crnogorinim drveem (Abies,
Picea), veinom iznad 600m nadmorske
visine.
Ugroenost: gubitak i degradacija stanita
usljed sjee, promjene namjene zemljita,
a mogue i usljed eutrofikacije umskih
zemljita.
Moje ogranieno i subjektivno zapaanje
se uglavnom slae sa ugroenim statusom
ove gljive na lokalitetima na kojima sam
je prije nekih 25 godina nalazio u kolonijama sa dosadno velikim brojem, zadnjih
godina se ili ne pojavljuje ili se pojavi po
nekoliko pojedinanih primjeraka; od tada
do danas, u pomenutoj umi je u 2-3 navrata obavljena sjea.
Sarcosphaera coronaria
Zabiljeena je u 23 zemlje na 691 lokalitetu, a
na Crvenoj listi je u 14 zemalja.
Carstvo:
Razred:
Klasa:
Red:
Familija:
Rod:
Fungi
Ascomycota
Pezizomycetes
Pezizales
Pezizaceae
Sarcosphaera
Ova gljiva ima karakteristian izgled i prilino

je lako prepoznatljiva. Raste uronjena ispod
povrine zemlje i samo joj vrh viri, i ispoetka
je kuglastog oblika, uplja i bijela; zatim izbija iznad povrine i otvara se zvjezdasto se
raspucavajui, poprimajui izgled krune; tada
se moe vidjeti njena ljubiasta unutranjost.
Moe narasti prilino velika i do 20cm u
promjeru.
Njena ugroenost je vezana za ranjivost
stanita na kojima raste stare ume, uglavnom crnogorine, na plitkom zemljitu
na krenjaku, gdje neumjerenom sjeom i
naruavanjem zemljita vrlo lako dolazi do
degradacije stanita.
Na mojim terenima prilino je redovna i
brojna, ali ti mikrolokaliteti jo uvijek nisu
narueni.
(slike: 7.6.2010., 23.5.2010.; crnogorina uma
u okolini Olova).
Gomphus clavatus
Zabiljeena je u 25 zemalja na 955 lokaliteta,
a na Crvenoj listi je u 17 zemalja; zakonom je
zatiena u Maarskoj, Slovakoj i Sloveniji. U

Engleskoj se smatra isezlom.
Razred:
Klasa:
Red:
Familija:
Rod:
Basidiomycota
Agaricomycetes
Phallales
Gomphaceae
Gomphus
Plodonosno tijelo ispoetka
(slike: 25.7.2010 i 15.9.2010.; crnogorina uma

u okolini Olova).
Fotografije i tekst: Nihad Omerovi
Gljive i fotografija - Tips & Tricks
MACRO OBJEKTIV - URADI SAM
Veina ljudi koji se bave fo- jednu drugu metodu, naime uzeo tako da su mi samo ostali krajevi od
tografisanjem gljiva, pogotovu sit- sam jedan stari objektiv od ana- objektiva, koje sam super lepkom
nijih gljiva, brzo e shvatiti da bez logne kamere i rastavio ga u delove, prilepio za drugi objektiv i krajeve
jednog macro objektiva ne moe
biti dobre fotografije. Problem
lei u injenici da su svi iole dobri
macro objektivi prilino skupi i da
je njihovna nabavna cena esto
vea i od nabavne cene samih fotoaparata (tela).
Podstaknut nekim lancima
sa interneta prema kojima je
mogue napraviti macro objektiv od obinog standardnog (kit)
objektiva, koji obino dolazi uz
veinu kupljenih kamera i ja sam
se odluio iskuati u ovome.
U mom sluaju ja sam uzeo jedan
Canonov objektiv 18-55mm, kao
i jo jedan objektiv za stare analogne Canonove camere 28-70mm,
koji je sluzio samo za delove i koga
sam kompletno rasturio na sastavne delove.
priznati da i nisam neki znalac oko

tih podeavanja. Nedostatak ovog
objektiva je u tome to slabo pri-
Cela stvar lei u tome da se standardni objektiv okrene naopake

i na taj nain prikai za kameru,
a s tim potezom dobijemo jako
veliko uveanje, koje ak prelazi i
uveanja pravih makro objektiva.
Za tako neto postoje metalni
prstenovi koji bi mogli objektiv
da poveu sa kamerom, meutim
problem je u tome to je to samo
mehaniko povezivanje, pa nemamo nikakve mogunosti za autofokus kao i za nametanje blende.
Zbog toga sam se ja odluio za
spojio tankim
kablom, tako da
je sada postojala
veza izmeu objektiva i kamere.
U fotografijama
koje slede moe
se jasno videti
na koji nain je
uraeno spajanje.
Posle nekih
dva sata rada,
objektiv je bio
spreman za akciju. I ja sam jedva
ekao da isprobam kako e sve
to funkcionisati.
Autofokus radi, ali teko fokusira,
tako da se ne isplati upotrebljavati
ga, lake ga je manuelno namestiti.
Blenda se moe podeavati kao i
svi ostali parametri. Mada moram
ma svetlo, pa u tami neemo videti

nita, zato sam se ja pomogao sa
jednom stolnom lampom, kao i sa
jednim malim nosaem kamere +
daljinski okida.
Evo i jedne fotografije Sphaerobolus stellatus, gljivice koja je velika svega 2 do 3 mm.
Neka moja ocena
ovog i na ovaj nain
napravljenog objektiva bi bila da za neku
prvu pomo moe da
poslui, meutim na
due staze gledano
kupovina jednog pravog makro objektiva
je neizbena.
Fotografije i tekst
arko Jorgovanovi
... proirimo nae vidike i spoznaje,

... ovjek nije jedino ivo bie na Zemlji,
... uvajmo na okoli!
... zbog arobnog svijeta gljiva...
Gljive ognjene zemlje
AROLIJA ZGARITA
P
ostoji nekoliko termina koji se koriste

da se oznai grupa gljiva koje rastu
na supstratima koji su bili izloeni vatri,
odnosno, visokoj temperaturi (vulkanske erupcije, vjetako zagrijavanje). Izraz antrakofilne sugerira da vole ugalj,
karbonikolne da na uglju rastu, pirofilne da vole vatru. Meutim, postoje i
primjedbe da ovi izrazi nisu u potpunosti odgovarajui jer niti sve vrste iz ove
grupe rastu na uglju, niti ba vole vatru
samu po sebi, niti se njima obuhvaa za
itavu grupu zajednika sutina pojave
na pomenutim supstratima, odnosno,
razliiti mehanizmi njihove prilagoenosti
na vatri/zagrijavanju izloene supstrate.
Izraz kojeg mikolozi u dananje vrijeme
vjerovatno preferiraju je fenikoidne, a
aludira, naravno, na mit o Feniksu metafori za ivot koji se raa iz pepela. Ovaj termin prepoznaje zajedniku osobinu ovih
gljiva da se pojavljuju i proizvode ivot
nakon destrukcije izazvane vatrom ili intenzivnom toplotom - bez naglaavanja
bilo kojeg od mnogih moguih mehanizama koji uzrokuju njihovu pojavu.
Poarita i zgarita od raznih drugih vrsta
vatre rotiljske, zatim, male umske
vatre za podgrijavanje ruka radnikasjekaa, pa vatre za spaljivanje iskrenih
biljnih ostataka - bili su u proloj godini
vjerovatno najpopularne lokacije za
gljivolov kod pisca ovog teksta.
Dakle, zato neke gljive rastu na
Myxomphalia maura (Fr.) Hora (1960)
zgaritima? Koji su to mehanizmi i razlozi
koji ih svrstavaju u ovu grupu?
Jedan od efekata vatre (ili zagrijavanja) je da njena toplota stimulie
Ovaj termin prepoznaje zajedniku osobinu ovih gljiva
klijanje spora jednog broja fenikoidnih gljiva; primjer u ovom sluaju
da se pojavljuju i proizvode ivot nakon destrukcije izazvane
je rod Anthracobia. Takoe, vatra na ovaj naim moe stimulisati i
sklerocije nekih vrsta da proizvede plodonosna tijela.
vatrom ili intenzivnom toplotom - bez naglaavanja bilo koDrugi efekat vatre je da ubija mnoge zemljine mikro-organizme koji
su esto kompetitivni ili antagonistini sa gljivama. Fenikoidne gljive
jeg od mnogih moguih mehanizama koji uzrokuju njihovu
iskoritavaju ovakvu smanjenu konkurenciju prilikom zaposjedanja
pojavu ...
spaljenog supstrata. One gljive kod kojih je ovaj faktor vaniji od grugih
pojavljuju se ranije na zgaritu.
Vatra, takoe, mijenja hemijski sastav zemljita. Dolazi do promjena zemljita za 3-5 jedinica i promjenu
u dostupnosti nutrijenata, a depozicija pepela nakon vatre dovodi do osmotskog potencijala, favorizirajui one gljive kojima ovakvi uslovi
akumulacije minerala u povrinskim sloju, to izaziva poveavanje pH odgovaraju.
Razliiti uslovi sredine izazivali su razliite vrste
prilagoavanja pojedinih organizama, to je davalo
prednost ovoj ili onoj vrsti prilikom kolonizacije supstrata.
Neke gljive, koje se inae ne smatraju fenikoidnim
i pojavljuju se i bez prethodne obrade vatrom, na
spaljenim supstratima mogu da se pojave u veem broju
(npr., vrste iz roda Morchella), to potvruje navedene
mehanizme i nain ulaska jednog broja vrsta gljiva u
grupu pravih fenikoidnih.
Naravno, sva ova deavanja i kontinuirano naseljavanje
organizama, dalje mijenjaju uslove na zgaritu inei ih
zatim pogodnim za neke druge vrste koje e se pojaviti
i zamijeniti, istisnuti one prethodne. Tako se, recimo,
Trichophaea abundans pojavljuje ve nakon 7 sedmica
nakon gorenja, Trichophaea hemisphaeroides nakon 2050, a Myxomphalia maura tek nakon 50 sedmica.
Do sljedee vatre...
Pie: Nihad Omerovi
Foto: Nihad Omerovi i Nedim Juki
Trichophaea abundans (P. Karst.) Boud. (1907)
Ascobolus carbonarius P. Karst. (1871)
Anthracobia maurilabra (Cooke) Boud. (1907)
Iznad - Plicaria trachycarpa (Curr.) Boud. (1870) - karakteristine sferine spore sa zatupljenim bradavicama i hrbatima
Lijevo - Sepultariella semi-immersa (P. Karst.) Kutorga (2000), desno - Tricharina praecox (P. Karst.) Dennis (1971)
2)
1)
4)
3)
Prikazi spora nekih karbonikolnih/fenikoidnih vrsta gljiva - 1) Peziza vacini (Velen.) Svrek 1977 (15x10 m), 2) Anthracobia
maurilabra (Cooke) Boud. 1907 (18x8 m), 3) Leucoscypha semi-immersa (P. Karst.) Svrek 1974 (22x10,50 m), 4) Trichophaea
abundans (P. Karst.) Boud. 1907 (14x7,50 m).
Spore su analizirane kod svjeih primjeraka i mjerene su u vodovodnoj vodi. Obrade - Nedim Juki.
Zabiljeeni nalazi: Nihad Omerovi, Melisa Kljuca, Nedim Juki.
Fungimania
MIKRO KORNER
Lasiosphaeria ovina (Pers.) Ces. & De Not. (1863)
Ovu malu lepu gljivu bi smo ve mogli uvrstiti i u red, nazovimo ih, mikro-gljivica, jer njena
veliina se kree od 0,5 do 1mm.
Oima i makroskopski gledano, vidimo je kao male siune takice, a njena puna lepota
dolazi tek kad se nae ispod mikroskopa.
Cela gljivica je u obliku bele kuglice koja je obrasla belom dlakom, samo je otvor na vrhu
crne boje. Gljiva je vrsta, a spore su u obliku bumeranga veliine 26-54 m u duini i 3,5-5
m u irini.
Gljiva raste na raznim trulim listopadnim stablima i granama.
Da bi smo je pronali esto je potrebno prevrnuti i okrenuti par stabala i veih grana, jer
najee raste ispod stabla, pa se sa malo sree moe i desiti da pronaemo ovu malu i zanimljivu gljivu.
Klasifikacija vrste: Lasiosphaeriaceae, Sordariales, Sordariomycetidae, Sordariomycetes, Pezizomycotina, Ascomycota, Fungi
Puni naziv: Lasiosphaeria ovina (Pers.) Ces. & De Not. (1863)
Autor fotografija i teksta - arko Jorgovanovi
Ispod lupe i mikroskopa, bela klupka i spore u obliku bumeranga
UPOZNAJMO OTROVNE GLJIVE!

Entoloma sinuatum (Bull.) P. Kumm. (1871)
Predivna vedra i krupna gljiva koja je na veliku alost otrovna. Jesen je doba kad je
moemo sresti, mada se zna ponekad i malo ranije pojaviti. eir joj je u mladosti polukuglast i ispupen, kasnije ravniji i nepravilno vijugav, svilenasto sjajan i veliine od 6 do 15 cm
u preniku.
Listii su u mladosti ukaste boje, koja kasnije prelazi u crvenkastu boju, gusti su i nepravilno nazubljeni.
Drka je puna i veliine od 6 do 10cm, pri dnu obino nepravilno zadebljana, ali ne uvek.
Meso belo i vrsto sa intezivnim mirisom na brano.
Spore su uglaste i veliine od (6-10 x 7-8.5 m).
Vreme i mesto rasta su kao to sam ve rekao leto i jesen, mada je u jesen mnogo ea,
na sreu ili nesreu, nisam je tako esto sretao u Austriji, poto je ljubitelj toplijih krajeva. U
listopadnoj umi, na krenjaku, ona je kod kue.
Kada je u pitanju otrovnost, spada u vrlo otrovne gljive, jer u veini sluajeva moe biti i
kobna, sa smrtnim ishodom.
Autor fotografije i teksta - arko Jorgovanovi
Fungimania
i AMU pozivaju
ve zainteresovane zaljubljenike u svijet gljiS
va (bilo da se istim bave amaterski ili profesionalno), da nam se pridrue u realizaciji pro-
jekta koji smo zapoeli, s ciljem publiciranja to

kvalitetnijeg i dugorono odrivog e-magazina.
Na ovaj nain elimo naim itaocima prezentirati sveobuhvatnu, raznovrsnu mikoloku literaturu, ali i glasnik visokog kvaliteta.
Cilj nam je obraivati ozbiljne teme, teme koje
se tiu obrade i analize rijetkih nalaza, posebno
sa nedovoljno ili nikako istraenih podruja, sve
teme koje se oslanjaju na biodiverzitet i zatitu
gljiva, ali i nazovimo ih slobodne teme koje sa
druge strane obrauju izvjetaje sa odreenih
druenja i radionica, te one sa praktinim savjetima iz oblasti mikologije, fotografije, mikroskopiranja i slinih oblasti.
Svjesni smo da je vrlo teko danas provoditi
neto u duhu volonterizma i entuzijazma, ali isto
tako Vas pozivamo da zajedno doprinesemo
stvaranju jednog odrivog miko-branda.
Kada su u pitanju propozicije i forma samih
tekstova i lanaka, iste emo vrlo brzo objaviti
na web stranici Udruenja www.morchella.com.
ba.
Propozicije e se ticati kako samog kvalitativnog aspekta teksta, tako i ostalih finesa poput: kvaliteta fotografije, atraktivnosti i znaaja
teme (o emu e odluivati urednitvo magazina), te generalno stepena edukacije koji tekst
u sebi sadri.
Ovom prilikom takoer elimo pozvati sve
itaoce, bez obzira odakle dolazili, da nam piu,
te kroz pohvale, negativne i pozitivne kritike,
doprinesu razvijanju i unaprijeenju magazina.
Namjera nam je (u zavisnosti od interesovanja), da u sljedeem (ili u nekom od sljedeih) broju (-eva), objavimo i rubriku sa Vaim komentarima, kritikama i pitanjima, na koje bi urednitvo
magazina davalo odgovore unutar sopstvenih
mogunosti i kapaciteta.
Dakle, dovoljno je samo da nam se obratite
putem nae mail adrese (sa bilo kojom temom),
a mi emo drage volje obajaviti Vaa zapaanja
i sugestije u nekom od narednih brojeva Fungimania-e.
S potovanjem,
Urednitvo magazina
fungimania.magazin@morchella.com.ba
...u potrazi za blagom...

Ramaria bataillei

Nihad Omerovi
Ramaria bataillei (Maire) Corner 1950

Rijetka gljiva koju na svojim terenima primjeujem tek zadnje dvije
godine (2009., 2010.), i to samo na jednoj lokaciji, prvih dana oktobra.
Prilino je karakteristinog izgleda - naroito je zanimljiva njena kolekcija
boja pa bi se reklo da e njen vanjski izgled biti dovoljan za pouzdano
prepoznavanje. Po nekima i jeste dovoljan, po drugima ne; ja sam za svaki
sluaj pribavio i poneto mikroskopskih podataka.
Plodonosno tijelo je visine oko 15cm, razgranato; grane su
blijedorozesmee u donjem dijelu gdje su zatiene supstratom,
a okoladnosmee prema gore, jo tamnije na mjestima pritiska/
ozljeivanja; vrhovi grana nepravilno zaobljeni, esto izdueni ili prstoliki, blijedomesnatooker boje (ili po nekima narandastosmei). Struak
nepravilnog oblika, debljine oko 3cm, ukastobijel, sa karakteristinim
zonama narandaste, ruiaste ili narandastoruiaste boje (ili boje
lososovog mesa), brzo i lako na ozlijeenim mjestima mijenja boju u
okoladnosmeu; u gornjem dijelu istobojan sa glavnim granama; u bazi
sa bijelim rizomorfom; na presjeku kontekst bijel i mramoriran, odmah
mijenja boju u prljavoukastu, zatim u blijedovinskicrvenu, i na kraju u
purpurnookoladnosmeu; gorkog okusa.
Jedna od mikroskopskih karakteristika tipinih za ovu vrstu je prisustvo
acikularnih kristala na rizomorfu (fotografija ispod); spore su veliine 11-15
(po nekima do 18) x 4-6 m, izduene, ornamentirane, sa razmaknutim
niskim zaobljenim bradavicama.
Stanite: u crnogorici, na umskoj stelji, ispod smre (Picea abies); vjerovatno u mikorizi; na nadmorskoj visini od 790m.
Roaci slinog izgleda koji donekle ometaju prepoznavanje ove gljive
na prvi pogled su vrste Ramaria testaceoflava (Bres.) Corner i Ramaria
fennica var. fennica (P. Karst.) Ricken.
Kod prve se, kau, boja mesa mijenja na slino impresivan nain (ali
manje intenzivno) od bijele do purpurnosmee, a ima i acikularne
kristale na rizomorfu; meutim, na povrini struka nikad nema zona sa
crvenim nijansama koje su, izgleda, ekskluzivna karakteristika Ramaria
bataillei, i ima manje spore.
Ova druga ima vie ljubiasto obojena plodonosna tijela, meso ne mijenja boju i nema acikularnih kristala na rizomorfu.
Struak boje lososovog mesa, s ostacima bijelog rizomorfa
Cvijet boje lososa
LEUCOSCYPHA RHODOLEUCA
eucoscypha rhodoleuca (ili Rhodoscypha

ovilla, vidi linu kartu vrste za objanjenje)
L
je jo jedna u nizu predivnih gljiva iji morfoloki
opis i nijanse plodita asociraju na boju lososovog mesa, moda, pored bijele i jednu od
najnjenijih nijansi u kraljevstvu gljiva uope.
Ujedno, ovaj Ascomycetes, odnosno pripadnik
porodice Pyronematacae, nalazi se na listama
rijetkih i zatienih gljiva irom Europe.
Primjerke sa fotografija, prave ukrase prirode
i svijeta u malom, pronaao sam u istoj sastojini crnogorice (Picea, Abies), u blizini Zatienog
prirodnog podruja - Bijambare, vjerovatno i
jednog od mikoloko gledano, najvrijednijih,
raznovrsnijih i bogatijih podruja nae zemlje.
Na navedenom lokalitetu 08. jula prethodne
godine pronaao sam 5-6 primjeraka Leucoscypha rhodoleuca, od ega vjerovatno 2-3 zrela.
Rasli su iz guste stelje iglica, te inih (trulih)
ostataka razliite vegetacije. U sastavu supstrata vjerovatno prednjae i ostaci Rubus sp., s
obzirom na injenicu da su gljive rasle upravu
zavuene u duboku hladovinu i gustu bodlji-
Leucoscypha rhodoleuca
(historija taksonomije)
Ova vrsta je najprije nosila naziv Humaria
rhodoleuca Bres. (1898), (Saccardos Syll.
fung. XVI: 713 - 1902), da bi desetine
godina kasnije (1974) eki mikolog Mirko
Svrek predloio formiranje novog roda
Leucoscypha i to za sljedee vrste: Peziza
(Neottiella) patavina, Peziza semiimmersa,
te Humaria rhodoleuca.
Neto poslije toga Dissing i Sivertsen
(1983), predlau i poseban novi rod,
odnosno naziv za Leucoscypha rhodoleuca
- Rhodoscypha rhodoleuca.
Izvjesno je da e se sama klasifikacija ove
vrste (ali i druge dvije navedene), odnosno
generalno za pripadnike roda Leucoscypha
i dalje mijenjati.
Danas se spominje i razliita reakcija
nukleusa u parafizama, odnosno njihovo
bojenje u reakciji sa acetokarminom.
kavu kronju istog grma.

Pretpostavljam da poznajete onaj osjeaj, kad vas nakon nekoliko sati ne toliko uspjenog tumaranja umskim bespuima jedna tako malena stvar (u nekom fiziolokom smislu) obraduje i
uini va dan tako neproporcionalno velikim i uspjenim. Ja sam se upravo tako i osjeao ovog
ugodnog i ne tako toplog julskog
dana. No, da ne duljim.
Apoteciji pronaenih primjeraka su
dosezali do 1-1,2 (1,4) cm u preniku,
te do nekih 0,5 cm u visinu. Vanjska
i unutranja strana plodnog tijela
sline boje, s tim da je ipak uoljiva raSadanji naziv: Leucoscypha rhodoleuca (Bres.)
zlika kod zrelih primjeraka, gdje neto
Svrek (1974)
svijetlijoj nijansi himenija vjerovatno
Klasifikacija: Pyronemataceae, Pezizales,
doprinose zreli askusi sa spora, te joj
Pezizomycetidae, Pezizomycetes,
daju fini bijelo putenasti profil.
Pezizomycotina, Ascomycota, Fungi
Spore su eliptine i izraeno fusiformne, najee sa nekoliko veih i
izraenih gutula, (kod izrazito zrelih i sa jednom centralnom), te sa mnotvom manjih.
Dimenzije analiziranih primjerka su: 30-40 x 9-13 m. Asci, cilindrini i uniseriati (spore
poredane u jednom redu). Parafize, takoer cilindrine, ispunjene malim vakuolama, a
pri vrhu apeksa jedva primjetno zadebljane.
I tako, privedimo jo jednu kratku priu kraju. Storiju upoznavanja i (moda previe
i ponavljam) divljenja, kojeg su ovakva mala stvorenja itekako vrijedna. Zavrimo sa
eljom (optimistinom) da e i generacije koje dolaze uivati u blagu naih uma. A
do sljedeeg broja mi kreemo
u potragu za novim...
Autor teksta i fotografija
Nedim Juki
Rast u grupama po vie primjeraka zajedno
Krajnje lijevo - Leucoscypha rhodoleuca u prirodnom ambijentu, sredina - zrele spore, desno parafize i prikaz apeksa istih.
Preliminarni (abecedni) spisak vrsta u sklopu projekta: Istraivanje, kartografisanje i inventarizacija gljiva na potezu
Srednje-Niii-Bijambare-Olovo, Amatersko mikoloko udruenje iz Sarajeva (zakljuno sa 01.04.2011. godine)
ifra
FAMU-0223
FAMU-0057
FAMU-0084
FAMU-0444
FAMU-0050
FAMU-0222
FAMU-0332
Rod
Acrospermum
Agaricus
Agaricus
Agaricus
Agrocybe
Agrocybe
Agrocybe
Vrsta
compressum
bitorquis
silvicola
augustus
molesta
pediades
erebia
Podvrsta/varijetet
FAMU-0417
Albatrellus
cristatus
(Schaeff.) Kotl. & Pouzar (1957) Albatrellaceae
FAMU-0173
FAMU-0199
FAMU-0031
FAMU-0032
FAMU-0033
Aleuria
Aleurodiscus
Amanita
Amanita
Amanita
aurantia
amorphus
pantherina
rubescens
ceciliae
(Pers.) Fuckel (1870)

Rabenh. (1888)
(DC.) Krombh. 1846
Pers. 1797
(Berk. & Broome) Bas 1984
FAMU-0058
Amanita
excelsa
var. spissa
(Fr.) Neville & Poumarat (2004) Amanitaceae
FAMU-0069
FAMU-0070
FAMU-0089
FAMU-0110
FAMU-0247
FAMU-0355
FAMU-0473
FAMU-0316
FAMU-0374
FAMU-0146
FAMU-0232
FAMU-0254
Amanita
Amanita
Amanita
Amanita
Amanita
Amanita
Amanita
Anthracobia
Anthracobia
Armillaria
Ascobolus
Ascobolus
muscaria
battarae
caesarea
muscaria
crocea
citrina
gemmata
maurilabra
macrocystis
ostoyae
carbonarius
sp.
var. muscaria
(L.) Lam. (1783)

(Boud.) Bon (1985)
(Scop.) Pers. (1801)
Kalchbr. (1873)
(Qul.) Singer (1949)
FAMU-0335
Ascocoryne
sarcoides
FAMU-0371
FAMU-0098
FAMU-0478
FAMU-0411
FAMU-0508
FAMU-0193
FAMU-0427
FAMU-0170
FAMU-0212
FAMU-0336
Ascocoryne
Asterophora
Asterophora
Auricularia
Auricularia
Auriscalpium
Bactridium
Baeospora
Belonidium
Belonidium
cylichnium
lycoperdoides
parasitica
auricula-judae
mesenterica
vulgare
flavum
myosura
mollissimum
sulphureum
FAMU-0260
Bisporella
citrina
FAMU-0183
FAMU-0012
FAMU-0059
FAMU-0068
FAMU-0073
FAMU-0079
FAMU-0081
FAMU-0091
FAMU-0096
Bjerkandera
Bolbitius
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
adusta
vitelinus
pinophilus
edulis
badius
calopus
erythropus
queletii
rubrosanguineus
FAMU-0097
Boletus
subappendiculatus
FAMU-0221
FAMU-0262
FAMU-0334
FAMU-0345
FAMU-0354
FAMU-0364
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
Boletus
reticulatus
luridus
impolitus
chrysenteron
pruinatus
satanas
(Jacq.) J.W. Groves & D.E.

Wilson (1967)
(Tul.) Korf (1971)
(Bull.) Ditmar (1809)
(Bull. ex Pers.) Singer 1951
(Bull.) Qul. (1886)
(Dicks.) Pers. (1822)
Gray (1821)
Kunze (1817)
(Fr.) Singer (1938)
(Lasch) Raitv. (1970)
(Pers.) Raitv. (1970)
(Batsch) Korf & S.E. Carp.
(1974)
(Willd.) P. Karst. (1879)
(Pers.) Fr. (1836)
Pilt & Dermek (1973)
Bull. (1782)
(Fr.) Fr. (1832)
Pers. (1801)
Pers. (1796)
Schulzer (1885)
Cheype (1983)
Dermek, Lazebn. & J. Veselsk
(1979)
Schaeff. (1774)
Schaeff. (1774)
Fr. (1838)
Bull. (1791)
Fr. & Hk (1835)
Lenz (1831)
FAMU-0470
Botryotinia
calthae
Hennebert & M.E. Elliott 1963
FAMU-0281
FAMU-0230
FAMU-0429
Boudiera
Brunnipila
Bulgaria
sp.
clandestina
inquinans
FAMU-0493
Callistosporium
luteo-olivaceum
var. silvicola
var. aureola
Autor vrste
Tode (1790)
(Qul.) Sacc. (1887)
(Vittad.) Peck (1872)
Fr. 1838
(Lasch) Singer (1978)
(Fr.) Fayod (1889)
(Fr.) Khner ex Singer (1939)
var. citrina
(Fr.) Bertill. 1866
(Cooke) Boud. (1907)
(Cooke) Boud. (1907)
(Romagn.) Herink (1973)
P. Karst. (1871)
var. erythropus
(Bres.) Svrek (1974)

(Pers.) Fr. (1822)
(Berk. & M.A. Curtis) Singer
1946
Porodica
Acrospermaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Pyronemataceae
Stereaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Amanitaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Physalacriaceae
Ascobolaceae
Ascobolaceae
Incertae sedis
Incertae sedis
Lyophyllaceae
Lyophyllaceae
Auriculariaceae
Auriculariaceae
Auriscalpiaceae
Incertae sedis
Marasmiaceae
Hyaloscyphaceae
Hyaloscyphaceae
Incertae sedis
Meruliaceae
Bolbitiaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Sclerotiniaceae
Pezizaceae
Pyronemataceae
Bulgariaceae
Tricholomataceae
FAMU-0034
FAMU-0107
FAMU-0219
FAMU-0239
FAMU-0010
FAMU-0269
FAMU-0293
FAMU-0071
FAMU-0082
FAMU-0093
FAMU-0119
FAMU-0144
Calocera
Calocera
Calocera
Calocybe
Caloscypha
Calycina
Calycina
Cantharellus
Cantharellus
Cantharellus
Cantharellus
Cantharellus
furcata
viscosa
cornea
ionides
fulgens
sp.
sp.
tubaeformis
cibarius
amethysteus
sp.
lutescens
(Fr.) Fr. 1827

(Pers.) Fr. (1821)
(Batsch) Fr. (1827)
(Bull.) Donk (1962)
(Pers.) Boud. 1885
FAMU-0060
Ceratiomyxa
porioides
FAMU-0437
FAMU-0409
Chalciporus
Chamaemyces
piperatus
fracidus
(Fr.) Fr. (1838)

(Alb. & Schwein.) J. Schrt.
(1889)
(Bull.) Bataille 1908
(Fr.) Donk (1962)
FAMU-0393
Cheilymenia
theleboloides
(Alb. & Schwein.) Boud. (1907) Pyronemataceae
FAMU-0398
FAMU-0430
FAMU-0134
FAMU-0001
FAMU-0150
Cheilymenia
Cheilymenia
Chlorophyllum
Chondrostereum
Chroogomphus
stercorea
granulata
rhacodes
purpureum
rutilus
FAMU-0063
Chrysomphalina
strombodes
FAMU-0172
Chrysomphalina
grossula
FAMU-0044
FAMU-0133
FAMU-0396
FAMU-0369
FAMU-0415
FAMU-0497
FAMU-0499
FAMU-0502
FAMU-0139
FAMU-0350
FAMU-0461
FAMU-0389
FAMU-0310
FAMU-0008
FAMU-0030
FAMU-0062
FAMU-0138
FAMU-0338
FAMU-0248
FAMU-0122
FAMU-0416
FAMU-0145
FAMU-0153
FAMU-0448
FAMU-0203
FAMU-0021
Ciboria
Ciboria
Ciboria
Clavaria
Clavaria
Clavariadelphus
Clavariadelphus
Clavariadelphus
Clavulina
Clavulina
Clavulina
Clavulinopsis
Climacocystis
Clitocybe
Clitocybe
Clitocybe
Clitocybe
Clitocybe
Clitocybula
Clitopilus
Coccomyces
Collybia
Collybia
Coltricia
Conocybe
Coprinellus
rufofusca
amentacea
batschiana
fragilis
sp.
truncatus
pistillaris
pistillaris
coralloides
rugosa
cinerea
fusiformis
borealis
pruinosa
gibba
sinopica
odora
nebularis
lacerata
prunulus
sp.
tuberosa
cirrhata
perennis
aporos
disseminatus
(Pers.) Boud. (1907)

(Bull.) J. Moravec (1990)
(Vittad.) Vellinga (2002)
(Pers.) Pouzar 1959
(Schaeff.) O.K. Mill. (1964)
(Berk. & Mont.) Clmenon
(1982)
(Pers.) Norvell, Redhead &
Ammirati (1994)
(O. Weberb.) Sacc. (1889)
(Balb.) Fuckel (1870)
(Zopf) N.F. Buchw. (1947)
Holmsk. (1790)
FAMU-0331
Coprinellus
micaceus
FAMU-0405
Coprinopsis
atramentaria
FAMU-0299
FAMU-0410
FAMU-0065
FAMU-0121
FAMU-0123
FAMU-0137
FAMU-0423
FAMU-0443
FAMU-0456
FAMU-0504
FAMU-0177
FAMU-0462
FAMU-0327
FAMU-0106
FAMU-0186
FAMU-0464
FAMU-0360
Coprinus
Cordyceps
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Cortinarius
Craterellus
Crepidotus
Crocicreas
Cudonia
Cyathus
Cyathus
Cystoderma
sp.
militaris
semisanguineus
sanguineus
traganus
odorifer
cinnabarinus
orellanus
bulliardi
violaceus
cornucopioides
calolepis
coronatum
circinans
striatus
olla
amianthinum
Fr. (1821)
Fr. (1821)
(Qul.) Sacc. (1887)
(Qul.) Donk 1933

(L.) Donk 1933
(L.) Donk 1933
(L.) J. Schrt. (1888)
(Bull.) J. Schrt. (1888)
(Bull.) J. Schrt. 1888
(Sowerby) Corner (1950)
(Fr.) Kotl. & Pouzar (1958)
(Lasch) P. Kumm. (1871)
(Pers.) P. Kumm.
(Fr.) P. Kumm. (1871)
(Bull.) P. Kumm. (1871)
(Batsch) P. Kumm. (1871)
(Scop.) Singer (1952)
(Scop.) P. Kumm. (1871)
(Bull.) P. Kumm. (1857)
(Schumach.) Qul. (1872)
(L.) Murrill 1903
Kits van Wav. (1970)
(Pers.) J.E. Lange 1938
(Bull.) Vilgalys, Hopple & Jacq.
Johnson (2001)
(Bull.) Redhead, Vilgalys &
Moncalvo (2001)
hercynicus
(L.) Link (1833)

(Fr.) Gillet (1874)
(Wulfen) Fr. (1838)
(Fr.) Fr. (1838)
Britzelm. (1885)
Fr. (1838)
Fr. 1838
(Pers.) Fr. 1838
(Pers.) Brandrud 1983
(L.) Pers. (1825)
(Fr.) P. Karst. 1879
(Bull.) S.E. Carp. (1980)
(Pers.) Fr. (1849)
(Huds.) Willd. (1787)
(Batsch) Pers. 1801
(Scop.) Fayod (1889)
Dacrymycetaceae
Dacrymycetaceae
Dacrymycetaceae
Lyophyllaceae
Caloscyphaceae
Hyaloscyphaceae
Hyaloscyphaceae
Cantharellaceae
Cantharellaceae
Cantharellaceae
Cantharellaceae
Cantharellaceae
Ceratiomyxaceae
Boletaceae
Agaricaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Agaricaceae
Cyphellaceae
Gomphidiaceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Sclerotiniaceae
Sclerotiniaceae
Sclerotiniaceae
Clavariaceae
Clavariaceae
Clavariadelphaceae
Clavariadelphaceae
Clavariadelphaceae
Clavulinaceae
Clavulinaceae
Clavulinaceae
Clavariaceae
Fomitopsidaceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Marasmiaceae
Entolomataceae
Rhytismataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Hymenochaetaceae
Bolbitiaceae
Psathyrellaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Cordycipitaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cortinariaceae
Cantharellaceae
Inocybaceae
Helotiaceae
Cudoniaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
FAMU-0455
FAMU-0490
FAMU-0439
FAMU-0407
FAMU-0264
FAMU-0009
FAMU-0014
FAMU-0039
Cystoderma
Cystodermella
Dacrymyces
Daedalea
Delicatula
Discina
Disciotis
Dumontinia
carcharias
granulosa
chrysospermus
quercina
integrella
ancilis
venosa
tuberosa
(Pers.) Fayod 1889

(Batsch) Harmaja 2002
Berk. & M.A. Curtis (1873)
(L.) Pers. (1801)
(Pers.) Fayod (1889)
(Pers.) Sacc.
(Pers.) Arnould 1893
(Bull.) L.M. Kohn (1979)
(Ehrh.) G.H. Sung, J.M. Sung &
Spatafora 2007
Fr. (1829)
(Roth) P. Karst. (1871)
S. Lundell
(Schumach.) M.M. Moser
(1978)
FAMU-0503
Elaphocordyceps
ophioglossoides
FAMU-0196
FAMU-0510
FAMU-0006
Elaphomyces
Encoelia
Entoloma
granulatus
furfuracea
vernum
FAMU-0041
Entoloma
hirtipes
FAMU-0295
FAMU-0349
FAMU-0185
FAMU-0318
FAMU-0513
FAMU-0002
FAMU-0038
FAMU-0080
FAMU-0445
FAMU-0446
FAMU-0447
FAMU-0279
FAMU-0282
FAMU-0353
FAMU-0372
Entoloma
Entoloma
Exidia
Exidia
Exidia
Flammulina
Fomitopsis
Ganoderma
Geastrum
Geastrum
Geastrum
Geopora
Geopora
Geopora
Geopora
sp.
sp.
glandulosa
pithya
recisa
velutipes
pinicola
carnosum
rufescens
fimbriatum
pectinatum
sp.
sp.
arenicola
tenuis
FAMU-0205
Geopyxis
carbonaria
FAMU-0242
FAMU-0092
FAMU-0189
FAMU-0142
FAMU-0476
FAMU-0127
FAMU-0337
Geopyxis
Gloeophyllum
Gloeophyllum
Gomphidius
Gomphus
Guepinia
Gymnopilus
sp.
sepiarium
odoratum
glutinosus
clavatus
helvelloides
penetrans
FAMU-0017
Gymnopus
perforans
FAMU-0020
Gymnopus
dryophilus
FAMU-0213
Gymnopus
confluens
FAMU-0220
FAMU-0211
FAMU-0005
FAMU-0047
FAMU-0159
FAMU-0124
FAMU-0323
FAMU-0061
FAMU-0234
FAMU-0235
FAMU-0284
FAMU-0294
FAMU-0304
FAMU-0391
FAMU-0395
FAMU-0376
FAMU-0501
Gymnopus
Gymnosporangium
Gyromitra
Gyromitra
Gyromitra
Gyroporus
Hebeloma
Helvella
Helvella
Helvella
Helvella
Helvella
Helvella
Helvella
Helvella
Heyderia
Hohenbuehelia
fusipes
tremelloides
gigas
esculenta
infula
castaneus
crustuliniforme
leucomelaena
macropus
atra
lactea
lacunosa
corium
crispa
ephippium
abietis
petaloides
(Wulfen) P. Karst. (1882)

(Wulfen) Imazeki (1943)
(Schaeff.) Fr. (1838)
(Pers.) Gray 1821
(DC.) Fr. (1828)
(Fr.) Murrill (1912)
(Hoffm.) Antonn & Noordel.
2008
(Bull.) Murrill 1916
(Pers.) Antonn, Halling &
Noordel. (1997)
(Bull.) Gray (1821)
R. Hartig (1882)
(Krombh.) Cooke (1878)
(Pers.) Fr. (1849)
(Schaeff.) Qul. (1886)
(Bull.) Qul. (1886)
(Bull.) Qul. (1872)
(Pers.) Nannf. (1941)
(Pers.) P. Karst. (1871)
J. Knig (1770)
(L.) Qul. (1874)
Afzel. (1783)
(O. Weberb.) Massee (1895)
(Scop.) Fr. (1822)
Lv. (1841)
(Fr.) Link (1833)
(Bull.) Schulzer 1866
FAMU-0507
Holwaya
mucida
(Schulzer) Korf & Abawi 1971
Bulgariaceae
FAMU-0249
Humaria
hemisphaerica
Pyronemataceae
FAMU-0505
Humaria
aurantia
FAMU-0285
Hyalorbilia
inflatula
FAMU-0103
FAMU-0113
FAMU-0246
Hydnellum
Hydnum
Hydnum
peckii
repandum
rufescens
(F.H. Wigg.) Fuckel (1870)

(Clem.) Hffner, Benkert &
Krisai 1994
(P. Karst.) Baral & G. Marson
(2000)
Banker (1912)
L. (1753)
Pers. (1800)
FAMU-0100
Hydropus
atramentosus
(Kalchbr.) Kotl. & Pouzar (1962) Marasmiaceae
FAMU-0208
Hydropus
subalpinus
(Hhn.) Singer (1962)
var. velutipes
Agaricaceae
Agaricaceae
Dacrymycetaceae
Fomitopsidaceae
Tricholomataceae
Discinaceae
Morchellaceae
Sclerotiniaceae
Ophiocordycipitaceae
Elaphomycetaceae
Sclerotiniaceae
Entolomataceae
Entolomataceae
(Lv.) Kers (1974)

(Fuckel) T. Schumach. (1979)
Entolomataceae
Entolomataceae
Auriculariaceae
Auriculariaceae
Auriculariaceae
Physalacriaceae
Fomitopsidaceae
Ganodermataceae
Geastraceae
Geastraceae
Geastraceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
(Alb. & Schwein.) Sacc. (1889)
Pyronemataceae
(Bull.) Fr. (1822)

Fr. (1822)
(Ditmar) Fr. (1822)
(Curtis) Singer 1951
(Sw.) P. Karst. (1881)
Pat. (1889)
Pers. 1801
Fr. 1829
Pers. 1801
Pyronemataceae
Gloeophyllaceae
Gloeophyllaceae
Gomphidiaceae
Gomphaceae
Incertae sedis, Auriculariales
Strophariaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Tricholomataceae
Pucciniaceae
Discinaceae
Discinaceae
Discinaceae
Gyroporaceae
Strophariaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Helvellaceae
Hemiphacidiaceae
Pleurotaceae
Pyronemataceae
Orbiliaceae
Bankeraceae
Hydnaceae
Hydnaceae
Marasmiaceae
FAMU-0244
FAMU-0441
FAMU-0154
Hydropus
Hydropus
Hygrocybe
sp.
marginellus
punicea
FAMU-0156
Hygrocybe
virginea
FAMU-0165
FAMU-0166
FAMU-0392
FAMU-0459
FAMU-0352
FAMU-0045
FAMU-0136
FAMU-0157
FAMU-0174
FAMU-0363
FAMU-0365
FAMU-0384
FAMU-0400
FAMU-0402
FAMU-0404
FAMU-0457
FAMU-0458
FAMU-0498
FAMU-0207
FAMU-0303
FAMU-0479
FAMU-0011
FAMU-0361
FAMU-0381
FAMU-0420
FAMU-0286
FAMU-0224
FAMU-0217
FAMU-0509
FAMU-0506
FAMU-0288
FAMU-0307
FAMU-0346
FAMU-0390
FAMU-0101
FAMU-0426
Hygrocybe
Hygrocybe
Hygrocybe
Hygrocybe
Hygrophoropsis
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hygrophorus
Hymenochaete
Hymenoscyphus
Hymenoscyphus
Hypholoma
Hypholoma
Hypholoma
Hypholoma
Hypocrea
Hypoderma
Hypoxylon
Hypoxylon
Infundibulicybe
Inocybe
Inocybe
Inocybe
Inocybe
Ischnoderma
Ischnoderma
conica
pratensis
psittacina
quieta
aurantiaca
marzuolus
pudorinus
eburneus
capreolarius
russula
gliocyclus
agathosmus
chrysodon
cossus
unicolor
hypothejus
discoideus
erubescens
cruenta
sp.
fructigenus
fasciculare
lateritium
capnoides
marginatum
sp.
rubi
howeanum
fuscum
geotropa
sp.
sp.
geophylla
maculata
benzoinum
resinosum
FAMU-0233
Kuehneromyces
mutabilis
FAMU-0169
FAMU-0225
FAMU-0296
FAMU-0421
FAMU-0328
FAMU-0052
FAMU-0083
FAMU-0126
FAMU-0151
FAMU-0155
FAMU-0245
FAMU-0366
Laccaria
Lachnum
Lachnum
Lachnum
Lacrymaria
Lactarius
Lactarius
Lactarius
Lactarius
Lactarius
Lactarius
Lactarius
amethystina
sp.
bicolor
virgineum
lacrymabunda
camphoratus
lignyotus
trivialis
torminosus
salmonicolor
piperatus
sanguifluus
FAMU-0452
Lactarius
intermedius
FAMU-0454
FAMU-0270
FAMU-0297
FAMU-0149
FAMU-0237
FAMU-0330
FAMU-0487
FAMU-0243
Lactarius
Lasiobelonium
Lasiosphaeria
Leccinum
Leccinum
Leccinum
Leccinum
Lentinellus
picinus
sp.
sp.
scabrum
pseudoscabrum
versipelle
aurantiacum
flabelliformis
FAMU-0250
Lentinellus
micheneri
FAMU-0322
FAMU-0326
FAMU-0135
FAMU-0132
FAMU-0425
FAMU-0256
Lentinus
Leotia
Lepiota
Lepista
Lepista
Leptosphaeria
strigosus
lubrica
aspera
flaccida
nuda
sp.
Marasmiaceae
var. virginea
var. pratensis
var. psittacina
(Pers.) Singer (1948)

(Fr.) P. Kumm. (1871)
(Wulfen) P.D. Orton & Watling
(1969)
(Schaeff.) P. Kumm. (1871)
(Fr.) Murrill (1914)
(Khner) Singer 1951
(Wulfen) Maire (1921)
(Fr.) Bres. (1893)
(Fr.) Fr. (1836)
(Bull.) Fr. (1838)
Kalchbr. (1875)
(Schaeff.) Kauffman (1918)
Fr. (1861)
(Fr.) Fr. (1838)
(Batsch) Fr. (1838)
(Sowerby) Fr. (1838)
Grger (1980)
(Fr.) Fr. 1838
(Pers.) Fr. 1838
(Fr.) Fr. 1838
(Pers.) Donk (1959)
var. fasciculare
(Bull.) Gray 1821

(Huds.) P. Kumm. 1871
(Fr.) P. Kumm. (1871)
J. Schrt. (1889)
(Pers.) DC. (1847)
Peck (1872)
(Pers.) Fr. (1849)
(Bull.) Harmaja 2003
var. geophylla
var. rubi
(Fr.) P. Kumm (1871)

Boud. (1885)
(Wahlenb.) P. Karst. (1881)
(Schrad.) P. Karst. (1879)
(Schaeff.) Singer & A.H. Sm.
(1946)
(Huds.) Cooke (1884)
Bres. (1897)
(Batsch) P. Karst. (1871)
(Bull.) Pat. (1887)
(Bull.) Fr. (1838)
Fr. (1857)
(Fr.) Fr. (1838)
(Schaeff.) Gray (1821)
R. Heim & Leclair (1953)
(L.) Pers. (1797)
(Paulet) Fr. (1838)
(Krombh.) Berk. & Broome
(1881)
Fr. 1838
(Bull.) Gray (1821)

(Kallenb.) utara (1989)
(Fr. & Hk) Snell (1944)
(Bull.) Gray 1821
(Bolton) S. Ito (1959)
(Berk. & M.A. Curtis) Pegler
(1983)
Fr. (1838)
(Scop.) Pers. (1797)
(Pers.) Qul. (1886)
(Sowerby) Pat. (1887)
(Bull.) Cooke (1871)
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoropsidaceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hygrophoraceae
Hymenochaetaceae
Helotiaceae
Helotiaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Hypocreaceae
Rhytismataceae
Xylariaceae
Xylariaceae
Tricholomataceae
Inocybaceae
Inocybaceae
Inocybaceae
Inocybaceae
Fomitopsidaceae
Fomitopsidaceae
Strophariaceae
Hydnangiaceae
Hyaloscyphaceae
Hyaloscyphaceae
Hyaloscyphaceae
Psathyrellaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Hyaloscyphaceae
Lasiosphaeriaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Boletaceae
Auriscalpiaceae
Auriscalpiaceae
Polyporaceae
Leotiaceae
Agaricaceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Leptosphaeriaceae
FAMU-0163
Leratiomyces
squamosus
var. squamosus
(Pers.) Bridge & Spooner (2008) Strophariaceae
FAMU-0449
Leucocortinarius
bulbiger
FAMU-0117
Leucopaxillus
amarus
FAMU-0118
FAMU-0229
FAMU-0387
FAMU-0064
FAMU-0240
FAMU-0095
FAMU-0329
FAMU-0418
FAMU-0460
FAMU-0378
FAMU-0029
FAMU-0333
Leucopaxillus
Leucoscypha
Lophodermium
Lycogala
Lycogala
Lycoperdon
Lycoperdon
Lycoperdon
Lyophyllum
Macrocystidia
Macrolepiota
Macrolepiota
giganteus
rhodoleuca
pinastri
epidendrum
conicum
perlatum
utriforme
pyriforme
decastes
cucumis
procera
mastoidea
FAMU-0488
Macrolepiota
konradii
FAMU-0218
FAMU-0076
FAMU-0087
FAMU-0255
FAMU-0277
FAMU-0289
Marasmiellus
Marasmius
Marasmius
Marasmius
Marasmius
Marasmius
ramealis
androsaceus
wynneae
curreyi
sp.
rotula
FAMU-0438
Marasmius
cohaerens
FAMU-0484
FAMU-0024
FAMU-0201
FAMU-0370
FAMU-0511
FAMU-0022
FAMU-0236
FAMU-0253
FAMU-0273
FAMU-0274
FAMU-0276
FAMU-0434
FAMU-0515
FAMU-0046
FAMU-0048
FAMU-0200
FAMU-0206
FAMU-0025
FAMU-0013
FAMU-0016
FAMU-0023
FAMU-0035
FAMU-0036
Marasmius
Megacollybia
Melanoleuca
Melastiza
Merismodes
Micromphale
Micromphale
Mollisia
Mollisia
Mollisia
Mollisia
Mollisia
Mollisia
Morchella
Morchella
Morchella
Morchella
Mutinus
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
alliaceus
platyphylla
cognata
chateri
fasciculata
brassicolens
foetidum
ventosa
cinerea
sp.
sp.
amenticola
sp.
conica
costata
deliciosa
esculenta
caninus
haematopus
viridimarginata
pura
strobilicola
flos-nivium
FAMU-0054
Mycena
sanguinolenta
FAMU-0056
FAMU-0131
FAMU-0148
Mycena
Mycena
Mycena
polygramma
epipterygia
crocata
Pers. (1818)
(Vent.) Pers. (1801)
Fr. (1822)
(L.) Pers. (1801)
(Huds.) Fr. 1849
(Pers.) P. Kumm. 1871
P. Karst. 1892
J. Favre & Khner (1938)
Khner (1952)
(Alb. & Schwein.) P. Kumm.
(1871)
(Bull.) Gray (1821)
(Scop.) Gray (1821)
(Schrad.) P. Kumm. (1871)
FAMU-0162
Mycena
rosea
(Schumach.) Gramberg (1912)
Mycenaceae
FAMU-0176
FAMU-0179
FAMU-0257
FAMU-0298
FAMU-0319
FAMU-0348
FAMU-0357
FAMU-0375
FAMU-0397
FAMU-0472
FAMU-0482
FAMU-0018
FAMU-0466
FAMU-0386
FAMU-0435
FAMU-0422
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycena
Mycetinis
Myxomphalia
Nectria
Nectria
Neobulgaria
aurantiomarginata
vulgaris
acicula
sp.
bulbosa
rosella
zephirus
galopus
arcangeliana
galericulata
purpureofusca
scorodonius
maura
cinnabarina
episphaeria
pura
(Fr.) Qul. (1872)

(Pers.) P. Kumm. (1871)
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Marasmiaceae
Tricholomataceae
Nectriaceae
Nectriaceae
Helotiaceae
(Alb. & Schwein.) Singer 1945

(Alb. & Schwein.) Khner
(1928)
(Sowerby) Singer (1939)
(Bres.) Svrek (1974)
(Schrad.) Chevall. (1826)
(J.C. Buxb. ex L.) Fr. (1829)
Pers. (1801)
Pers. (1796)
Bull. (1791)
Schaeff. (1774)
(Fr.) Singer 1951
(Pers.) Joss. (1934)
(Scop.) Singer 1948
(Fr.) Singer (1951)
(Huijsman ex P.D. Orton) M.M.
Moser 1967
(Bull.) Singer (1946)
(L.) Fr. (1838)
Berk. & Broome (1860)
Berk. & Broome (1879)
(Scop.) Fr. (1838)
(Alb. & Schwein.) Cooke &
Qul. 1878
(Jacq.) Fr. 1838
(Pers.) Kotl. & Pouzar 1972
(Fr.) Konrad & Maubl. (1927)
(W.G. Sm.) Boud. (1907)
(Schwein.) Donk (1951)
(Romagn.) P.D. Orton 1960
(Sowerby) Singer (1951)
P. Karst. (1871)
(Batsch) P. Karst. (1871)
(Sacc.) Rehm (1891)
var. nigra
var. pura
(Cejp) Khner (1938)

(Fr.) P. Kumm. (1871)
(Fr.) P. Kumm. (1871)
Rea (1922)
Bres. (1904)
(Scop.) Gray 1821
(Peck) Sacc. 1887
(Fr.) A.W. Wilson
(Fr.) Hora 1960
(Tode) Fr. (1849)
(Tode) Fr. (1849)
(Pers.) Petr. (1921)
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Pyronemataceae
Rhytismataceae
Tubiferaceae
Tubiferaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Lyophyllaceae
Marasmiaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Agaricaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Tricholomataceae
Pyronemataceae
Niaceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Dermateaceae
Dermateaceae
Dermateaceae
Dermateaceae
Dermateaceae
Dermateaceae
Morchellaceae
Morchellaceae
Morchellaceae
Morchellaceae
Phallaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
FAMU-0431
Neodasyscypha
cerina
FAMU-0042
Neolentinus
adhaerens
FAMU-0272
FAMU-0436
FAMU-0265
FAMU-0275
FAMU-0116
FAMU-0485
FAMU-0309
FAMU-0377
FAMU-0167
FAMU-0214
FAMU-0317
FAMU-0373
FAMU-0475
FAMU-0099
FAMU-0188
FAMU-0424
FAMU-0433
FAMU-0171
FAMU-0015
FAMU-0216
FAMU-0075
FAMU-0267
Octospora
Octospora
Ombrophila
Ombrophila
Onnia
Onygena
Orbillia
Otidea
Oudemansiella
Pachyella
Pachyella
Pachyella
Pachyella
Panellus
Panellus
Panellus
Patellaria
Paxillus
Paxilus
Pezicula
Peziza
Peziza
sp.
sp.
janthina
sp.
tomentosa
equina
sp.
alutacea
mucida
babingtoni
sp.
sp.
violaceonigra
violaceofulvus
stipticus
serotinus
atrata
involutus
rubicundulus
carpinea
saniosa
succosa
FAMU-0290
Peziza
succosella
FAMU-0314
FAMU-0325
FAMU-0394
FAMU-0474
FAMU-0483
FAMU-0486
FAMU-0072
FAMU-0341
Peziza
Peziza
Peziza
Peziza
Peziza
Peziza
Phaeocollybia
Phaeogalera
subisabellina
sp.
vacini
praetervisa
applanata
echinospora
sp.
sp.
FAMU-0385
Phaeohelotium
geogenum
FAMU-0026
FAMU-0067
FAMU-0178
FAMU-0202
FAMU-0324
FAMU-0342
FAMU-0356
FAMU-0406
FAMU-0228
FAMU-0463
FAMU-0419
FAMU-0192
FAMU-0469
FAMU-0379
FAMU-0184
FAMU-0451
FAMU-0494
FAMU-0055
FAMU-0412
FAMU-0413
FAMU-0440
FAMU-0105
FAMU-0040
FAMU-0114
FAMU-0164
FAMU-0204
FAMU-0268
FAMU-0382
FAMU-0300
FAMU-0432
FAMU-0175
FAMU-0238
FAMU-0287
FAMU-0266
FAMU-0362
FAMU-0195
FAMU-0467
Phallus
Phellodon
Pholiota
Pholiota
Pholiota
Pholiota
Pholiota
Pholiota
Phragmotrichum
Phycomyces
Phyllotopsis
Pithya
Plectania
Pleurocybella
Pleurotus
Pleurotus
Plicaria
Pluteus
Pluteus
Pluteus
Pluteus
Podostroma
Polyporus
Polyporus
Polyporus
Polyporus
Polyporus
Postia
Proliferodiscus
Propolis
Pseudoclitocybe
Pseudocraterellus
Pseudocraterellus
Pseudohydnum
Pseudoomphalina
Pseudoplectania
Pseudoplectania
impudicus
tomentosus
lenta
carbonaria
lucifera
aurivella
flammans
squarrosa
chailletii
nitens
nidulans
vulgaris
melastoma
porrigens
ostreatus
dryinus
trachycarpa
leoninus
aurantiorugosus
cervinus
atromarginatus
alutaceum
brumalis
varius
arcularius
squamosus
umbellatus
caesia
sp.
farinosa
cyathiformis
sp.
undulatus
gelatinosum
compressipes
nigrella
vogesiaca
(Pers.) Spooner (2005)

(Alb. & Schwein.) Redhead &
Ginns (1985)
P. Karst. (1869)
(Fr.) P. Karst. (1889)
(Willd.) Pers. 1800
(Pers.) Massee (1895)
(Schrad.) Hhn. (1910)
(Berk.) Boud. (1907)
(Rehm) Pfister 1974

(Batsch) Singer (1936)
(Bull.) P. Karst. (1879)
(Pers.) Khner (1950)
(Hedw.) Fr. (1822)
(Batsch) Fr. (1838)
P.D. Orton 1969
(Pers.) Tul. ex Fuckel (1870)
Schrad. (1799)
Berk. (1841)
(Le Gal & Romagn.) M.M.
Moser (1974)
(Le Gal) M.M. Moser (1963)
(Velen.) Svrek (1977)
Bres. 1897
(Hedw.) Schumach. 1803
P. Karst. 1866
(Cooke) Svrek & Matheis

(1979)
L. 1753
(L.) Banker (1906)
A.H. Sm. (1944)
(Lasch) Qul. (1872)
(Vahl) P. Kumm. (1871)
Kunze (1823)
(C. Agardh) Kunze 1823
Fuckel (1870)
(Sowerby) Fuckel 1870
(Jacq.) P. Kumm. (1871)
(Curr.) Boud. 1870
(Trog) Sacc. (1896)
(Konrad) Khner 1935
(Pers.) G.F. Atk. (1905)
(Pers.) Fr. (1818)
(Pers.) Fr. (1821)
(Batsch) Fr. (1821)
(Huds.) Fr. (1821)
(Pers.) Fr. (1821)
(Schrad.) P. Karst. (1881)
Fr. (1849)
(Bull.) Singer (1956)
(Pers.) Rauschert (1987)
(Scop.) P. Karst. (1886)
(Peck) Singer (1962)
(Pers.) Fuckel (1870)
Seaver 1928
Hyaloscyphaceae
Polyporaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Helotiaceae
Helotiaceae
Hymenochaetaceae
Onygenaceae
Orbiliaceae
Pyronemataceae
Physalacriaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Patellariaceae
Paxillaceae
Paxillaceae
Dermateaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Pezizaceae
Cortinariaceae
Strophariaceae
Helotiaceae
Phallaceae
Bankeraceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Incertae sedis
Phycomycetaceae
Tricholomataceae
Sarcoscyphaceae
Sarcosomataceae
Marasmiaceae
Pleurotaceae
Pleurotaceae
Pezizaceae
Pluteaceae
Pluteaceae
Pluteaceae
Pluteaceae
Hypocreaceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Hyaloscyphaceae
Rhytismataceae
Tricholomataceae
Cantharellaceae
Cantharellaceae
Incertae sedis
Tricholomataceae
Sarcosomataceae
Sarcosomataceae
FAMU-0283
FAMU-0305
FAMU-0465
FAMU-0143
FAMU-0453
Pulvinula
Pulvinula
Pycnoporus
Ramaria
Ramaria
sp.
sp.
cinnabarinus
botrytis
bataillei
FAMU-0343
Ramsbottomia
crec`hqueraultii
FAMU-0088
Rhodocollybia
butyracea
f. asema
FAMU-0141
Rhodocollybia
butyracea
f. butyracea
FAMU-0359
Rhodocollybia
prolixa
var. distorta
FAMU-0198
FAMU-0231
FAMU-0241
FAMU-0512
FAMU-0471
FAMU-0408
FAMU-0051
FAMU-0053
FAMU-0066
FAMU-0085
FAMU-0086
FAMU-0090
FAMU-0102
FAMU-0115
FAMU-0120
FAMU-0160
FAMU-0261
FAMU-0263
FAMU-0442
FAMU-0191
FAMU-0194
FAMU-0500
FAMU-0112
FAMU-0187
FAMU-0027
FAMU-0181
FAMU-0109
FAMU-0271
FAMU-0278
FAMU-0291
FAMU-0292
FAMU-0301
FAMU-0306
FAMU-0312
FAMU-0313
Rhytisma
Rickenella
Rickenella
Rosellinia
Roseodiscus
Royoporus
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Russula
Rutstroemia
Rutstroemia
Rutstroemia
Sarcodon
Sarcoscypha
Sarcosphaera
Schizophyllum
Scleroderma
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
Scutellinia
acerinum
swartzii
fibula
aquila
rhodoleucus
badius
cyanoxantha
vesca
integra
aurea
queletii
virescens
nigricans
violeipes
badia
xerampelina
densifolia
foetens
delica
bolaris
bulgarioides
firma
imbricatus
coccinea
coronaria
commune
citrinum
crinita
patagonica
sp.
sp.
sp.
sp.
kerguelensis
setosa
FAMU-0315
Scutellinia
trechispora
FAMU-0340
Scutellinia
crucipila
FAMU-0344
FAMU-0399
Scutellinia
Scutellinia
pilati
sp.
FAMU-0308
Scutiger
pes-caprae
FAMU-0414
FAMU-0108
FAMU-0104
FAMU-0111
FAMU-0339
FAMU-0140
FAMU-0003
FAMU-0094
FAMU-0037
Sepultariella
Sowerbyella
Sparassis
Spathularia
Sphaerobolus
Spinellus
Stereum
Strobilomyces
Strobilurus
semi-immersa
sp.
nemecii
flavida
stellatus
fusiger
hirsutum
strobilaceus
esculentus
FAMU-0043
Strobilurus
stephanocystis
FAMU-0358
FAMU-0403
FAMU-0019
FAMU-0152
FAMU-0321
FAMU-0380
FAMU-0367
FAMU-0125
Stropharia
Stropharia
Suillus
Suillus
Suillus
Suillus
Syzygospora
Tapinella
aeruginosa
semiglobata
bovinus
luteus
grevillei
variegatus
mycetophila
panuoides
var.integra
(Jacq.) P. Karst. 1881

(Pers.) Ricken (1918)
(Maire) Corner 1950
(P. Crouan & H. Crouan)
Benkert & T. Schumach 1985
(Fr.) Antonn, Halling &
Noordel. (1997)
(Bull.) Lennox (1979)
(Fr.) Antonn, Halling &
Noordel. (1997)
(Pers.) Fr. (1819)
(Fr.) Kuyper (1984)
(Bull.) Raithelh. (1973)
(Fr.) Ces. & De Not. (1844)
(Fr.) Baral 2006
(Pers.) A.B. De (1997)
Fr. (1836)
(L.) Fr. (1838)
Pers. (1796)
Fr. (1872)
(Bull.) Fr. (1838)
Qul. (1898)
Qul. (1881)
Secr. ex Gillet (1876)
(Pers.) Pers. (1796)
Fr. 1838
(Batsch) Rehm (1893)
(Rabenh.) P. Karst. (1871)
(Pers.) P. Karst. 1871
(L.) P. Karst. (1881)
(Jacq.) Sacc. (1889)
Pezizaceae
Fr. (1815)
Pers. (1801)
(Bull.) Lambotte (1887)
(Rehm) Gamund (1960)
(Berk.) Kuntze (1891)

(Nees) Kuntze (1891)
(Berk. & Broome) Lambotte
(1887)
(Cooke & W. Phillips) J.
Moravec (1984)
(Velen.) Svrek (1971)
(Pers.) Bondartsev & Singer
(1941)
(P. Karst.) Kutorga (2000)
Pilt & Vesel (1932)
Pers. (1794)
Tode (1790)
(Link) Tiegh. (1875)
(Willd.) Pers. 1800
(Scop.) Berk. (1851)
(Wulfen) Singer (1962)
(Khner & Romagn. ex Hora)
Singer (1962)
(Curtis) Qul. (1872)
(Batsch) Qul. (1872)
(Pers.) Roussel (1806)
(L.) Roussel (1806)
(Klotzsch) Singer (1945)
(Sw.) Kuntze (1898)
(Peck) Ginns (1986)
(Batsch) E.-J. Gilbert (1931)
Incertae sedis
Incertae sedis
Polyporaceae
Gomphaceae
Gomphaceae
Pyronemataceae
Marasmiaceae
Marasmiaceae
Tricholomataceae
Rhytismataceae
Incertae sedis
Incertae sedis
Xylariaceae
Helotiaceae
Polyporaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Russulaceae
Rutstroemiaceae
Rutstroemiaceae
Rutstroemiaceae
Bankeraceae
Sarcoscyphaceae
(Jacq.) J. Schrt. 1893
Schizophyllaceae
Sclerodermataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Albatrellaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Sparassidaceae
Cudoniaceae
Geastraceae
Phycomycetaceae
Stereaceae
Boletaceae
Physalacriaceae
Physalacriaceae
Strophariaceae
Strophariaceae
Suillaceae
Suillaceae
Suillaceae
Suillaceae
Carcinomycetaceae
Paxillaceae
FAMU-0477
FAMU-0258
FAMU-0280
FAMU-0428
FAMU-0491
FAMU-0495
FAMU-0074
FAMU-0147
FAMU-0347
FAMU-0004
FAMU-0514
FAMU-0077
FAMU-0182
FAMU-0480
FAMU-0197
FAMU-0311
FAMU-0496
FAMU-0129
FAMU-0130
FAMU-0158
FAMU-0351
FAMU-0368
FAMU-0383
FAMU-0401
FAMU-0492
FAMU-0078
FAMU-0489
FAMU-0252
FAMU-0226
FAMU-0259
FAMU-0388
FAMU-0468
FAMU-0190
FAMU-0210
FAMU-0251
FAMU-0302
FAMU-0209
FAMU-0049
Tapinella
Tarzetta
Tarzetta
Tarzetta
Tephrocybe
Tephrocybe
Thelephora
Thelephora
Thelephora
Trametes
Trametes
Tremella
Tremella
Tremella
Trichaptum
Tricharina
Tricharina
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholoma
Tricholomopsis
Tricholomopsis
Trichopezizella
Trichophaea
Trichophaea
Trichophaea
Trichophaea
Tubaria
Typhula
Typhula
Ungicularia
Uromyces
Verpa
atrotomentosa
velata
sp.
cupularis
rancida
anthracophila
caryophyllea
palmata
terrestris
versicolor
hirsuta
encephala
mesenterica
foliacea
abietinum
ochroleuca
praecox
bufonium
vaccinum
imbricatum
saponaceum
batschii
pardinum
orirubens
aurantium
rutilans
decora
sp.
gregaria
sp.
abundans
hemisphaerioides
furfuracea
uncialis
sp.
sp.
pisi-sativi
bohemica
(Batsch) utara 1992

(Qul.) Svrek (1981)
FAMU-0028
Volvariella
gloiocephala
FAMU-0227
FAMU-0007
FAMU-0128
Xerocomus
Xeromphalina
Xeromphalina
sp.
campanella
sp.
(Batsch) Maire (1934)
FAMU-0180
Xeromphalina
cauticinalis
(With.) Khner & Maire (1934) Mycenaceae
FAMU-0161
FAMU-0168
FAMU-0215
FAMU-0481
Xerula
Xylaria
Xylaria
Xylaria
radicata
polymorpha
filiformis
hypoxylon
(Relhan) Drfelt (1975)

(Pers.) Grev. (1824)
(Alb. & Schwein.) Fr. (1849)
(L.) Grev. 1824
var. saponaceum
(L.) Svrek (1981)

(Fr.) Donk 1962
(Lasch) P.D. Orton 1969
(Schaeff.) Pers. (1801)
(Scop.) Fr. (1821)
Ehrh. (1787)
(L.) Lloyd
(Wulfen) Lloyd (1924)
Willd. (1785)
Schaeff. (1774)
Pers. 1800
(Dicks.) Ryvarden (1972)
(Bres.) Eckblad (1968)
(P. Karst.) Dennis 1971
(Pers.) Gillet (1874)
(Fr.) P. Kumm. (1871)
(Fr.) P. Kumm. (1871)
Gulden (1999)
Qul. (1873)
Qul. (1873)
(Schaeff.) Ricken 1914
(Schaeff.) Singer (1939)
(Fr.) Singer 1939
(P. Karst.) Raitv. (1970)
(Rehm) Boud. (1907)
(P. Karst.) Boud. (1907)
(Mouton) Graddon 1960
(Pers.) Gillet (1876)
(Grev.) Berthier (1976)
(Fuckel) Corner (1950)
(Pers.) Liro (1908)
(Krombh.) J. Schrt. (1893)
Tapinellaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Lyophyllaceae
Lyophyllaceae
Thelephoraceae
Thelephoraceae
Thelephoraceae
Polyporaceae
Polyporaceae
Tremellaceae
Tremellaceae
Tremellaceae
Polyporaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Tricholomataceae
Hyaloscyphaceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Pyronemataceae
Inocybaceae
Typhulaceae
Typhulaceae
Hyaloscyphaceae
Pucciniaceae
Morchellaceae
(DC.) Boekhout & Enderle 1986 Pluteaceae

Boletaceae
Mycenaceae
Mycenaceae
Physalacriaceae
Xylariaceae
Xylariaceae
Xylariaceae

Fungimania 3 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fungimania 3 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Fungimania

Besplatni E-magazin o gljivama i mikologiji

April, 2011. godina

PRELIMINARNI POPIS (2010)

G LJIVE SA BERNSKE KONVENCIJE

ZATITA GLJIVA 2/33

GLJIVE SA OGNJENE ZEMLJE

AMU - NAJAVE I IZVJETAJI

2 FUNGIMANIA - Morchella Fungi Site

...magazin o gljivama i mikologiji

Istraivanje, kartografisanje i sistematizacija gljiva

Proljetni izlet kod Lichtenwrth-a

OD ALPA DO KARPATA, Ljudi i gljive s desetodnevnog putovanja i 2500

Jesenjski prizori sa Visoice i njenih zlatnih

Zatita i ouvanje gljiva

GLJIVE I FOTOGRAFIJA Macro objektiv - Uradi sam!

Gljive ognjene zemlje

Ramaria bataillei (Maire) Corner (1950)

CVIJET BOJE LOSOSA

Leucoscypha rhodoleuca (Bres.) Svrek (1974)

Preliminarni spisak vrsta u sklopu projekta: AMU

magazin o gljivama i mikologiji

Amatersko mikoloko udruenje

Humaria hemisphaerica (F.H. Wigg.) Fuckel 1870

Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA3

tu je, nigdje nam se ne uri, kad budemo imali dovoljno vremena

reportaa i izvjetaja sa druenja koja su se odvijala tokom prole

AMATERSKO MIKOLOKO UDRUENJE

Poetkom maja mjeseca prethodne godine Amatersko mikoloko udruenje

neophodne za ozbiljnije analize kako na terenu,

4 FUNGIMANIA - Morchella Fungi Site

bog injenice da je posljednji broj FungiZ

No (i tu i narednu) smo iskoristili sa rekapitulaciju deavanja i zabiljeenih

Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA5

II MFS susreti (06.-09.03.2010.) - Sarajevo, Igman

LISTA ZABILJEENIH NALAZA

IGMAN, Veliko polje

EVLJANOVII, Velike ume

6 FUNGIMANIA - Morchella Fungi Site

Mikoloko drutvo Austrije

Elegancija i snaga Hygrophorus marzuolus - foto: Nihad Omerovi

Mesto i vreme radnje

(25.04.2010. - okolina Lichtenwrth-a)

Neki od zabiljeenih nalaza - Disciotis venosa, Morchella rotunda, Lepista nuda

Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA7

kraljevstvo, te sa neopisivim zadovoljstvom

Cudonia circinans - otrov

8 FUNGIMANIA - Morchella Fungi Site

Resupinatus applicatus (Batsch) Gray 1821

Ujutru kreemo rano, dobrano prije svitanja,

satima stigosmo u Naice.

Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA9

Geopyxis foetida - dragulj neugodnog mirisa (Golija)

10 FUGNIMANIA - Morchella Fungi Site

Amatersko mikoloko udruenje (aktivnosti i deavanja)

remda poetak novembra i nije ba

smo u mogunosti prenijeti im

Kada su u pitanju zabiljeeni

Bio je jo i poneki Polyporus, Hygrophorus, Hygrocybe, Mycena, Clitocybe,

Cortinarius cinnabarinus - upeatljive jarke crvene nijanse

Nakon 3-4 sata laganog hodanja (op.a. ili

do doma gdje smo se udobno smjestili i

Morchella Fungi Site - FUNGIMANIA11